Monday, 20 May 2019

Žene pričaju

Posjećujući sajmove upaznala sam mnogo vrijednih žena, a uskoro vam donosim njihove priče.

Upoznaćete žene iz Novog, Prijedora, Banja Luka i Laktaša.

O čemu se radi možete pročitati u Tekstu

Na cvjetovima jagode se pojavila štetočina Anthrenus pimpinellae - kako je suzbiti



Upoznajte štetočinu cvjetova u novom Tekstu  Budite na oprezu!



Friday, 17 May 2019

Zašto ostavljam peršun, celer i pastrnak za sledeću godinu?

Crne lisne uši na dvogodišnjem peršunu


Svaka bašta je svijet za sebe, a mi utičemo na taj svijet izborom biljaka koje uzgajamo. Peršun, celer i pastrnak obično uzgajamo kao jednogodišnje biljke. Veoma je mali broj ljudi koji će ove biljke ostaviti u bašti za sledeću sezonu kako bi ubrali sjeme.

Međutim, ukoliko ostavite po neku biljku peršuna, celera ili pastnaka da rastu kao dvogodišnje bijke ubrzo ćete shvatiti da to ima i te kakve prednosti.

Svake godine ostavim nekoliko biljaka pešuna i celera i pastrnaka. Uvijek stavim 5 do 6 biljaka od svake vrste. Jedan dio može propasti tokom zime, a dovoljno je po 2 biljke. Kada tokom jeseni vadim korijen peršuna ili uklanjam peršun lišćar obavezno presadim po neki korjen na mjesto gdje mi sledeće godine neće smetati. Isto se uradi i sa celerom i pastnakom.

Dva su razloga zašto ih ostavljam:

  1. Ove biljke će prve da krenu sa vegetacijom na proljeće i to je prvi začin i prve biljke za čaj.
  2. Drugi razlog je zaštita bilja
Kao što se vidi na fotografiji iz moje bašte ove biljke će vam poslužiti kao biljke mamci - odnosno, štetočine će se skoncentrisati na ove biljke gdje ćete ih lakše suzbijati. Vrhovi ovih biljaka su mladi i sočni i zbog toga su idealni da privuku štetočine - u primjeru na fotografiji vidi se da su se crne lisne uši naselile na biljku peršunu koja formira cvjetonosno stablo. U vrijeme cvjetanja vidjećete da cvjetove peršuna, celera i pastnaka posjećuju mnogobrojne štetočine. Odrasle jedinke žičara obožavaju cvjetove ovih biljaka i lako ih možete sakupiti stresanjem u neku posudu sa vodom i malo deterdženta. Pored žičara cvjetovi ovih biljaka privuće i druge štetočine.


Thursday, 16 May 2019

Zova - dar prirode




Zova ili bazga Sambucus nigra je samonikla žbunasta biljka koja raste po rubovima šuma i osunčanim mjestima, živicama, zapuštenim mjestima. Najčešće raste na vlažnim mjestima gdje je zemljište bogato organskom materijom. Od zove koristimo cvjetove i zrele bobice. Od zove mogu da se koriste kora, mladi izdanci, listovi, pupoljci, korijen, ali kod nas nije uobičajeno da se koriste. U gastronomiji su veoma cjenjeni pohovani cvjetovi zove.

Sada je vrijeme sakupljanja cvijetova zove od kojih možemo da pripremamo sokove, sirupe, želee. Cvjetovi se mogu sušiti i od njih se priprema odličan čaj.

Čaj od cvjetova se koristi kod problema sa disajnim putevima, bronhitisa, prehlade, kašlja, gripe, problema sa disanjem i mnogih drugih oboljenja.

Cvijet zove se bere dok se još nije potpuno rascvjetao po sunčanom danu. Ukoliko uberete cvjetove zove kada je kišan dan trebate znati da će oni veoma brzo da potemne, a takve cvjetove ne treba koristiti. Kada se ubere potrebno ga je brzo osuštiti u hladovini, na mjestu sa dobrom ventilacijom. Osušeni cvjetovi trebaju ostati svijetli. Ukoliko dođe do promjene boje bacite cvjetove jer nisu dobri za čaj.

Čaj od suvih cvjetova zove

Ovaj čaj je odličan za liječenje prehlade, gripe, djeluje preventivno i osvježavajuće. Dovoljno je jednu kašiku suvih cvjetova preliti sa šoljom vrele vode i ostaviti oko 10 minuta da se prohladi. 

U čaj ne treba dodavati šećer, med ili limunov sok. Topao čaj pijete polako, u gutljajima, kako bi omogućili da čaj što bolje djeluje na grlo i disajne puteve.

Najbolji efekat se postiže kada se ujutro prije jela popije jedna šolja, a druga šolja ovog čaja da se popije uveče prije spavanja. Osim što je odličan u borbi protiv gripe i prehlade ovaj čaj kada ga ovako pijete djeluje na izbacivanje otrova iz organizma.

Ukoliko imate problema sa nadimanjem i gasovima najbolje je popiti jednu šolju ovog čaja prije spavanja. Čaj će pomoći ljudima koji se znoje i imaju neugodan miris tijela.

Čaj od zove za ispiranje očiju

Dvije šake cvjetova zove preliti sa 1l vrele vode i ostaviti poklopljeno 10 minuta. Ovim čajem se ispiraju oči ujutro i uveče.

Zovina čajna kupka briše umor

Za ovu kupku vaše tijelo će vam reći hvala, posebno poslije naprnog dana ili perioda. Potrebno vam je 4 šake (oko 100g) suvih cvjetova zove koje ćete staviti u platnenu kesu ili krpu. U posudi sa 3l vode potopite kesu sa cvjetovima i ostavite da ključa 5 minuta. Nakon toga pričekati još 10 minuta i sipati ovaj čaj u kadu sa toplom vodom.

Ovu kupku koristite 2 puta sedmično. U kupki biti najmanje 10 minuta kako bi tijelo osjetilo blagodati djelovanja zove. Najbolje je nakon kupke da se ne brišete, obučete pidžamu i provedete sledeći sat vremena odmarajući se u krevetu.

Sunday, 12 May 2019

Mala bašta u slami




Mala bašta u slami

Ukoliko se pitate kako da slamu iskoristite za uzgajanje povrća, voća i drugog bilja odgovor se krije u novom Tekstu

Friday, 10 May 2019

Dva predavanja 11. maja



U subotu, 11. maja, od 11h 

održaćemo dva predavanja 

u sali 29 Narodne i univerzitetske biblioteke RS.

Pričaćemo o prirodnoj zaštiti bilja, 

prirodnim đubrivima za ishranu biljaka, 

ljekovitom bilju-maslačku.

Kiša izmamila puževe - kako ih suzbiti



Kada pomisliš da ovo hladno i kišovito vrijeme usporava štetočine u bašti pojave se puževi. Veliki, mali, mršavi, debeli, golaći, sa kućicom i svi su gladni i proćdrljivi.

Više o suzbijanju puževa u Tekstu

A kako se vi borite sa puževima?

Tuesday, 30 April 2019

Maj je mjesec sadnje rasada - smanjimo stres presađivanja



Maj je mjesec presađivanja rasada toploljubivog povrća: paradajza, paprike, krastavca, patlidžana. 

Na šta treba pripaziti kada je u pitanju presađivanje i kako smanjiti stres koji mlade biljčice doživljavaju u Tekstu

Monday, 29 April 2019

Sjetva mahuna u bašti




Mahune se vrsta povrća koja se lako uzgaja, a uzastopnom sjetvom možemo ih brati do kasne jeseni ukoliko nas vrijeme posluži. Razlikuju se niske i visoke sorte. Za visoke sorte je potrebno postaviti trklje ili armaturu sa mrežom kako bi se biljke penjale u vis.

Najpopularniji način uzgajanja je direktna sjetva u bašti od kraja aprila i početka maja. Mogu se sijati u kućice ili redove. Niske sorte se siju na međuredni razmak  od 40 preko 80 do 100cm u zavisnosti od bujnosti sorte. Obično je razmak do 50cm za sorte koje su najčešće u baštama na našim terenima. Sjetva u redove se obavlja na razmak za niske sorte 5cm, a za visoke 8cm. Nakon nicanja biljke se prorjeđuju tako da razmak za niske sorte bude 15cm za niske sorte i 30cm za visoke.

Kod sjetve u kućice u svaku kućicu se ubacuje 5 do 6 sjemenki. Dubna sjetve je 2 do 4cm u zavisnosti od krupnoće zrna.

Sa sjetvom ne treba žuriti, jer je sjemem mahuna osjetljivo na hladnoću. Ne treba ga sijati u hladnu i prevlažnu zemlju, jer postoji opasnost da ne nikne zbog pojave truleži zrna. Ukoliko sjemen nikne ove biljke će biti osjetljivije na bolesti.

Kada se sjeme posije u suvu zemlju potrebno ga je zaliti kako bi sjemem upilo vodu i niklo.
Ukoliko želita da ubrzate nicanje sjemena potopite ga prko noći u vodu sobne temperature i ne ostavljajte posudu na hladno mjesto. Ukoliko želite i dezinfikovati sjeme najlakše je upotrijebiti prohlađen čaj od kamilice u koji potopite sjeme. Ovo će omogućiti sjemenu da brzo nikne i da ne bude hrana štetočinama.
Sjetvu ne obavljati ukoliko prosječna dnevna temperatura nije 10°C.

Usjev mahuna ne voli da je posađen u sjeni. Za uspješan rod potrebno je 12h osunčanosti. Izbjegavajte zemljišta koja su đubrena azotnim đubrivima, jer će to uticati na smanjeno formiranje kvržičnih bakterija i kvržica na korijenu biljaka.

Kontinuirana berba se može obezbjediti pravilnim izborom sorti i sjetvom od kraja aprila pa sve do avgusta. Kod izbora sorti možete odabrati:

·         rane sorte čiji period vegetacije traje 2 mjeseca;
·         srednjerane sorte sa periodom vegetacije od 2,5 mjeseci;
·         srednje sorte sa periodom vegetacije od 2,5 do 3 mjeseca;
·         srednje kasne sorte sa periodom vegetacije oko 3 mjeseca i
·         kasne sorte sa periodom vegetacije preko 3 mjeseca.

Ono što treba izbjegavati kod sjetve je da posadimo visoke i niske mahune ili grah zrnaš jedne pored drugih. Razlog tome je što se ne podnose i posijane jedne do drugih mogu imati veoma smanjen urod.

Saturday, 27 April 2019

Da li ste posijali krastavce u bašti?


Krajem aprila i početkom maja možemo početi sa sjetvom krastavca na otvorenom,u bašti. Njihovo uzgajanje je lako, ali ih ne treba sijatu u hladnu i zabarenu zemlju. 
Više o sjetvi krastavca u bašti u Tekstu

Sunday, 21 April 2019

Thursday, 18 April 2019

Kaljenje rasada i priprema za presađivanje



Uskoro nam slijedi period sadnje rasada paprike, paradajza i drugog povrća na otvorenom polju i baštama. Rasad je do sada rastao  optimalnim uslovima i mlade biljčice su nenaviknute na uslove spoljašne sredine. 

Kada bi takve biljke posadili direktno iz plastenika u baštu one bi propale ili bi se dugo borile da se priviknu na nove uslove što bi umanjilo njihovu vitalnos, otpornost na bolesti i štetočine i rezultiralo manjim urodom.

Kako bi stres bio manji rasad se mora pripremiti, a kako se to radi i šta dobijamo "kalenjem rasada" u Tekst

Kako prepoznati dobar rasad paradajza i paprike možete pročitati u Tekstovima

Sunday, 14 April 2019

Kinoa - majka svih žitarica čisti organizam od otrova




Kinoa,

pseudo žitarica koju su Indijanci prozvali "majkom svih žitarica". Može se uzgajati u našim baštama. Više o načinu uzgajanja kinoe u Tekstu

U gastronomiji je izuzetno cijenjena, posebno za ishranu kod problema sa celijakijom, dijabaetesom, alergijama. Od nje se pripremaju salate, supe. čorbe, deserti.



Monday, 8 April 2019

Pasuljica - zaboravljeno povrće otporno na sušu.

Ovaj put Vam donosim Tekst o zaboravljenom povrću - Pasuljici.


Pasuljica je srodnik metarske mahune i pripada porodici Vigni. Za razliku od graha Bisera, koji je poznat i pod nazivom Pasuljica, ova Pasuljica je otporna na sušu. Kad grah strada od visokih temperatura i suše Pasuljica daje dobar urod.

Sunday, 7 April 2019

Mjesec i poljoprivreda




Mjesec je upravljo životom ljudi od davnina, a radovi u poljoprivredi su i te kako bili pod uticajem mjesečeve mjene. Potreba za zdravom hranom i želja ljudi da sami uzgajaju svoju hranu ponovo je povezala čovjeka i Mjesec.

Prastaro je vjerovanje da određene radove izvodimo kada je Mjesec u određenom stanju. Smatra se da su biljke posijane, posađene i njegovanje u odgovarajućim mjenama Mjeseca otpornije, rodnije, ukusnije i duže se čuvaju.

U ovom kratkom tekstu neću pisati o Mjesečevom kalendaru koji nam govori kojeg dana sijemo plodovito ili lisnato povrće, kada se obavlja presađivanje ili druge aktivnosti vezane za poljoprivredu.

Brz život nam ponekad ne dozvoljava da pratimo i ispoštujemo naznačene termine ovog kalendara ili možda uopšte nemamo želju da pratite ovaj kalendar.

Napisaću narodno vjerovanje koje sam zapamtila od moje nekadašne komšinice bake Jane koja je bila divna žena i znala mnogo o uzgajanju cvijeća i povrća. Žao mi je što nisam više zapamtila, ali kad ste dijete više vas interesuju trešnje u njenom dvorištu nego priča o uzgajanju paprika.

Baka Jana je pratila mjesečeve mjene i obavljala radove u bašti prema njima. Najprostiji narodni kalendar omogućavao je ljudima da obavljaju radove prateći položaj Mjeseca na nebu. 

Kada je Mjesec bio mlad, prva četvrt, sijala je i sadila lisnate biljke poput salate, blitve ili kupusa.

U drugoj četvrti, kada se Mjesec puni, vrijeme je za sadnju voćnih stabala, plodovito povrće.

Za vrijeme punog Mjeseca i kada je Mjesec u opadanju, treća četvrt, siju se i sade korjenaste i višegodišnje biljne vrste. Pod višegodišnjim biljkama misli se na biljke koje su vezane za upotrebu korjena.

Zadnja četvrt, Mjesec u nestajanju, je vrijeme za održavanje bašte. Vrijeme koje su zvali "motiku u ruke" koristili su za okopavanje, plijevljenje, orezivanje, čišćenje, zalijevanje ili postavljanje kočića za paradajz ili trklji.




Thursday, 4 April 2019

Lukov listojed - mala larva, velika štetočina

Ovo proljeće je donijelo masovnu pojavu larvi koji se povremeno javlja u većem broju.

Prve štete su uočene na ozimom crvenom i bijelom luku. 

Neke gredice su u potpunosti uništene. 

Napadnut je i jari ili proljetni luk. Osim lukova larve napadaju kupus, mahunarke, repe, krompir, drugo začinsko i ljekovito bilje, cvijeće, ali i spontanu floru.

Larve su veoma proždrljive i za kratko vrijeme mogu u potpunosti da unište gredicu luka. Brze su i sele se od biljke do biljke.

Više o štetočini i načinu suzbijanja u Tekstu

A kako larva izgleda pogledajte ovdje

Friday, 29 March 2019

April - mjesec intenzivnih radova u bašti



April je mejsec intenzivnih radova u bašti. Pripremaju se gredice, siju se i sade mnoge biljne vrste, ali i beremo mladi luk, salatu, rotkvice. 
Više o radovima u aprilu u Tekstu

Saturday, 23 March 2019

Koje biljke svojim mirisom privlače dobre i tjeraju loše insekte?

Mnoge biljne vrste osim što su nam hrana, lijek mogu nam biti pomoćnici u svakodnevnom životu.

U zavisnosti da li želimo otjerati štetne ili privući dobre insekte možemo odabrati da uzgajamo razne biljne vrste koje će imati višestruku ulogu. U saksijama na balkonima, terasama, u dvorištu, bašti ili voćnjaku možemo posaditi biljke koje ćemo koristiti kao začine, čajeve, za pripremu sokova, želea, melema, tinktura, biti dekorativne, ali i djelovati na insekte. Kopar, bosiljak, menta samo su neke od biljaka koje možemo odabrati.

Ukoliko želite u svoju baštu ili voćnjak privući bubamare posadite komorač, dok potočarka privlači ose i insekte koji se kreću po površini zemlje. Kopar (mirođija) će svojim mirisom privući pčele, ose i muve, ali će odbiti leptire kupusare i paučinare.

Borač

Borač je veoma dekorativna biljka. Posađen pored paradajza poboljšaće okus plodova, ali ga treba posaditi najmanje 50cm udaljenog od biljke paradajza. Biljka borača u fazi cvjetanja zauzima prostor. Mladi listovi mogu da se koriste u pripremi salate. Cvjetovi su jestivi. Prednost borača je što privlači korisne insekte čak i kada je vrijeme hladnije ili pada slabija kiša. Veoma rado ga posjećuju leptiri, pčele, ose i bumbari.

Bosiljak

Bosiljak je svima poznat začin. Osim što se koristi kao začin i ljekovita biljka, on mirisom privlači leptire.
Svojim mirisom odbija komarce, muve i ose.

Menta

Menta je još jedna ljekovita biljka koja svojim mirisom tjera mrave i štetočine kupusa.

Neven

Dekorativni i ljekoviti neven privlači puževe, a njegov miris je odbojan nematodama, biljnim ušima i drugim štetočinama.

Kadifica

Kadifica je pravi čistač zemljišta od mnogobronih štetočina, posebno je efikasna u borbi protiv nematoda.

Origano

Biljna vrsta koja će nam pomoći u borbi protiv pauka, jer pauci ne podnose miris origana.



Friday, 22 March 2019

Žućenje listova luka - ovoj pojavi pogoduje vrijeme




Hladno i vlažno vrijeme pogoduje pojavi žućenja listova. Bolesti i štetočine takođe mogu biti uzročnici ovog simptoma.

Na šta treba obratiti pažnju i kako spasiti luk od propadanja u Tekstu

Wednesday, 20 March 2019

Sadnja krompira - kada i kako?




Mnogi će na uzgajanje krompira odmahnuti rukom i reći da je lakše kupiti krompir u prodavnici, ali okus krompira koji sami uzgajate će nadmašiti sve krompire koje možete kupiti u prodavnicama. Osim toga, u svojoj bašti krompir možete uzgajati bez primjene pesticida i industrijskih đubriva.

Postoje mnoge tehnike sadnje krompira, ali je za sve zajedničko da se ispoštuju zahtjevi krtola krompira prema uslovima uzgajanja.

Krtole krompira ne treba saditi preduboko, u hladno, prevlažno i zbijeno zemljište. Nekada  su ljudi vezivali sadnju krompira sa početkom cvjetanja maslačka.

Termin sadnje krompira zavisiće od mnogo faktora:

1.    lokacije bašte
2.    temperature zemljišta
3.    pojave mraza
4.    kišovitog perioda
5.    snježnih padavina
6.    izbora sorte
7.    kvaliteta sjemenskih krtola.

U zavisnosti od navedenih faktora sadnja može da se obalja do sredine maja. Naravno, kasniji rokovi sjetve su pogodniji za planinska područja.

Iskusni baštovani i baštovanke naklijavanjem krtola ubrzavaju nicanje krompira. Krupne krtole krompira se mogu sjeći, ali obratiti pažnju da svaki komad ima dobro razvijene dvije klice. Manje krtole ne sjeći već ih saditi cijele. Ukoliko sječete krompir koristite čist i dezinfikovan nož koji ćete povremeno tokom sječenja dezinfikovati u alkoholu. Prerezane krtole ostavite da stoje jedan do dva dana kako bi se rezovi osušili. Na taj način ćete spriječiti trulenje krompira.

Za sadnju krtola krompira odaberite parcele sa rahlim, dobro dreniram zemljištem. Optimalna temperatura zemljišta za sadnju krtola se kreće od 7 do 15°C, a može započeti kada je temperatura zemlje na dubini od 10cm dostigla vrijednost od 5°C.

Tradicionalno se krompir uzgaja u iskopanim redovima, a može i u pojedinačnim rupama. Međuredni razmak je oko 60cm, dok je razmak u redu oko 30cm. Krtole kropira ne treba saditi preduboko. Optimalna dubina sadnje krtola je do 10cm.

U narodnom riječniku krtole krompira se sade na razmak stopala u redu, a tri stopala međuredno.

Krompir je veliki potrošač hraniva i odgovara mu đubrenje organskim đubrivima. Može se đubrivo dodavati po cijeloj površini ili samo u redove. Danas većina malih baštovana koristi peletirani stajnjak koji rasipa u iskopane redove.

Prilikom sadnje obratiti pažnju kako polažemo krtolu u zemljište. Dio krompira gdje je krtola stolonom bila povezana sa matičnom biljkom okrenuti na dno iskopanog kanala, a dio sa više okaca ili klica okrenuti prema gore. To će uštedjeti energiju krtole u procesu nicanja, a mlada biljka će imati više početne hrane prije nego što samostalno započne proces fotosinteze.

Krtole koje se sade u hladno, vlažno i zbijeno zemljište sporije niču, podložnije su pojavi bolesti i napadu štetočina. Čak i kasnije, tokom razvoja, one lakše oboljevaju, posebno od plamenjače.

Krompir ne saditi poslije krompira, paradajza i drugih srodnika.



Svidjelo mi se uzgajanje krompira ispod sijena. Više o tom eksperimentu koji primjenjujem u starom tekstu kako sam uzgajala krompir ispod sijena Sjetva krompira ispod sijena



Thursday, 14 March 2019

Šta posijati poslije zelene salate, krompira ili graška u ljetnoj sjetvi?



U bašti se tokom cijelog perioda vegetacije može nešto sijati, saditi i brati.

Na šta treba obratiti pažnju i koje vrste povrća se siju u ljetnoj sjetvi možete pročitati u novom Tekstu

Saturday, 9 March 2019

Detalji sa radionica sjetve ranog povrća i izrade prirodnih sapuna sa ljekovitim biljkama

U sklopu projekta "Žene za bolji život" do sada smo održale Radionicu sjetve ranog povrća i Radionicu izrade prirodnih sapuna sa ljekovitim biljem.

U subotu, 16. marta, održaćemo Radionicu sjetve presadnica i Radionicu na kojoj ćemo izrađivati šumeće bombe za kupanje i praviti još prirodnih sredstava za čišćenje.

Detalji sa dosadašnjih radionica







Koji špinat uzgajate? Obični, novozelandski ili malabarski?



Koji je špinat idelana za vas?

Obični, novozelandski ili malabarski?

Više o ovim vrstama, po čemu se razlikuju i koje su njihove prednosti u novom Tekstu

Friday, 8 March 2019

Biljke koje svojim mirisom tjeraju krtice



Mnoge biljke imaju miris koji je neprijatan krticama. Koje su to biljke možete pročitati u novom Tekstu

Monday, 25 February 2019

Podbjel - ljekovita biljka koja se koristi i u gastronomiji




Od davnina je podbjel korišten u narodnoj medicini, ali se njegovo mlado lišće može koristiti u gastronomiji poput špinata.

Više o podbjelu u novom Tekstu

Saturday, 23 February 2019

Sanseverija ili sablja - uzgoj i razmnožavanje



Sanseverija ili sablja je veoma otporna ukrasna biljka koja ne voli pretjerano zalijevanje. Postoje različiti načini razmnožavanja ove prelijepe sobne biljke, a više možete pročitati u Tekstu

Friday, 15 February 2019

Naši sinusi ili kako se brinete o svojim sinusima




Svaki čovjek ima „neku svoju boljku“, a moja je problemi sa sinusima i grlom. Od kada sam se rodila stalno temperatura, upala grla, trči doktoru, vadi krv, daj obloge, pij antibiotike, daj inhalaciju... Ništa ne pomaže. „Da uključimo jake injekcije?“ Opet nije pomoglo. Začepljen nos, temperatura, opet antibiotici, primanje „boci“.

I tako prođe cijela zima. Nosi kapu, zamotaj se šalom, pazi hladan vjetar. U prostorijama se grije, nema vlage u vazduhu. Isušen nos. Izađem napolje. Hladno. Izađi, uđi, toplo, hladno i aktiviraju se sinusi.

Stigne ljeto i opet ista priča. Idem na plažu nosim maramice za nos. Daj papuče, ne sladoled, ne hladan sok iz frižidera, ne pretoplo piće ili hrana. Ne mlijeko, jer stvara sluz. Ne šećer iz istog razloga. Pazi propuh. Daj šešir.

Svi ljudi koji imaju probleme sa sinusima znaju o čemu pričam i sa kakvim se problemima susrećem. Susrećem se i sa glupim savjetim: „Što nosiš kapu? Toplo je. Previše se ti utopljavaš.To ti je zbog toga,aha. Hodaj gologlava da očvrsneš.“ Još od početka znam da ne obraćam pažnju na glupe komentare. Kada sam postala tinejdžer bilo je u modi da se ne nosi kapa, kao što je sad u modi da se ne nose čarape u tim godinama. Brzo naučiš da li je važno da si moderan i izgledaš poput ostalih ili je važnije da te ne bole sinusi.  Sinusi su važniji i da se osjećaš dobro. Šta me briga za komentare da li nosim ili ne nosim kapu.

A šta su ti mali sinusi do par šupljina u kostima lica i lobanje. Samo nekoliko komorica koje treba da su ispunjene vazduhom. Na žalost, nas sapatnika, naši sinusi su ispunjeni sluzavom masom, bakterijama ili gljivicama. Njihova funkcija nije do kraja istražena. Nema objašnjenja čemu služe.

Jednom kada imate problem sa sinusima imaćete uvijek dok ste živi. Njih možemo zaliječiti, a nikad izliječiti. Dok ste živi više ćete paziti i tetošiti svoje sinuse neo sami sebe. Nije problem što su sinusi puni sluzi, već nesnošljiva bol, slijevanje sluzi i što tokom vremena stradaju mnogi drugi organi. Uši su prve koje stradaju od sluzi iz sinusa. Što bolest duže traje to se bol koji osjećate sve više širi, jer se širi upala. Polako sluz napada srce, posebno srčane zaliske, zglobove, želudac, bubrege. Sve ćete to zaboraviti kada osjetite bol u sinusima, kada vam se glava cijepa i odvaja od ostatka tijela.

Mnogi moji prijatelji su operisali sinuse. Nekima je pomoglo, a nekima nije. Problem sa operacijama je da su trenutno olakšanje, ali ne i rješenje. Upala sinusa se vraća. Uradite jednu operaciju sinusa, zatim drugu, treću... Operacija ništa ne rješava.

A šta pomaže?

Prvo moram priznati da liječenje sinusa traje dugo i da zavisi od vlastite upornosti i discipline. Ne moram reći da morate imati dobrog ORL specijalistu. Često sam se susretala sa liječnicima koji nas ne shvataju: „Malo Vam je grlo upaljeno.Nije to ništa.“ Liječnici koji sami nemaju problem sa sinusima veoma često daju neadekvatnu terapiju, zavlače nas, jer ne mogu da shvate kakav urnebes sinusi rade u našem organizmu i kakvim ste bolovima izloženi. Upala je u sinusima, a ne na dijelu usta koja liječnik vidi sa onom kašičicom. Vidi „malo crveno“, a vas kao da je udario šleper. Zato je broj jedan odličan ORL specijalista koji vam može pomoći kada nastupi upala sinusa i bol.

Najviše pomaže redovna toaleta usne šupljine i briga o sinusima. Ispiranje usta čajem od žalfije svako veče je pod obavezno. Ukolikoje zima potreban je ovlaživač vazduha u prostoriji. Nošenje kape tokom zime je pod obavezno. Ukoliko spavate u hladnijoj prostoriji nosite kapu i dok spavate.

Svašta sam probala: kapi za nos, sprej za nos, morska voda u spreju, fiziološki rastvor, hipermangan za ispiranje, pantenol, inhalacije, mast...

Kad je zima i sezona sinusa pomaže ispiranje usta žalfijom, inhaliranje bosiljkom ili bilo kojim čajem. Mast, najbolja je neslana svinjska mast koje se samo malo stavi u nozdrve i zabacite glavu da se mast topi u nosu. Danas možemo koristiti i kokosovu mast, ima isti efekat. Koristi se kada je nos začepljen.

Za inhalaciju je najbolji bosiljak, ali može i zeleni čaj, menta ili morska so. Dobro će doći i ispiranje fiziološkim rastvorom ili rastvorom morske soli u vodi koji sami pripremite, ali ne kosristiti dugotrajno. Poslije inhaliranja ne izlaziti napolje, na hladno.

Obloge su spas, a postoje razne. Od hrena, crvenog luka, meda, rakije šljivice. Svaka od ovih obloga ima svoje prednosti i mane. Med je učinkovit, ali treba malo staviti na platno zbog pojave topljenja i slivanja preko oka.

Grijanje je nešto što će svako sa upalom sinusa da se susretne. Grijanje na ploči električnog šporeta je načešće i najlakše izvodivo. Pazite da ne pretjerate sa temperaturom i ne opečete se. Bolji efekat je kada se na ploču stavi malo korice hljeba ili nekog čaja koji se koristi za dezinfekciju pa se uz grijanje udiše i dim tih biljka. U tu svrhu možemo koristiti žalfiju ili komadić lista lovora. So za grijanje je još jedno uspješno grijanje sinusa.Ugriješ so, zamotaš u platno i staviš u debelu čarapu. Držite na čelu ili nosu, zavisi gdje osjećate bol.

Kapi iz kuhinje

Za ove kapi potrebna nam je kašika meda (najbolje med od nečega što otvara nos i sinuse – žalfija, bor), kašika maslinovog ulja, kašika rakije šljivovice i kašičica fiziološkog rastvora. Sve dodajete po redu i dobro izmućka u bočici.  Svako jutro i veče ukapati nekoliko kapi u svaku nozdrvu. Prije svakog kapanja protresti bočicu. Prilikom kapanja lezite i zabacite glavu da kapi skliznu što dublje u nos. Nakon 2minute sjedite i popijte čašu vode ili blagog čaja.

Postoji još bezbroj načina koji olakšavaju probleme sa sinusima, čiste sluz koji se nakuplja u ovim šupljinama. Ovo su samo neki postupci i načini koje koristim u svakodnevnom životu i stalnoj brizi za sinuse.

Wednesday, 13 February 2019

Da li ste posijali petunije?



Da li i vi obožavate petunije?

I sami možemo uzgajati rasad petunija i uljepšati svoje balkone, terase, dvorišta.

Više u novom Tekstu

Sunday, 3 February 2019

Koja je razlika izmežu sortnog i hibridnog F1 sjemena?




Sorta ili hibrid F1?

Koja je razlika?

Koje sjeme možemo dalje reprodukovati i čuvati za sledeću sezonu?

Hibrid F1 nije GMO sjeme?

Odgovore na ova i mnoga duga pitanja o sortnom i hibridnom F1 sjemenu možete pronaći u novom Tekstu