Tuesday, 15 January 2019

Kako uzgojiti dobar rasad povrća




Nova sezona je na pragu.

Da li se spremate za sjetvu rasada?

O tome šta je važno da uzgajanje bude uspješno, kada se sije sjeme u novom Tekstu

Monday, 14 January 2019

Planiranje bašte - da rad u bašti bude uživanje




Ove zimske dane možemo iskoristiti za planiranje bašte. Bez dobrog plana nema ni uspjeha u baštovanstvu. Dobar plan bašte treba da obuhvati vaše želje i mogućnosti odabranog mjesta, a da na kraju dobijete baštu ugodnu za boravak.

Bašta nije samo mjesto proizvodnje povrća i drugog bilja već mjesto ugodno za boravak. Zato uzmite olovku i papir ili laptop i zapišite šta to želite da posijete u svojoj bašti. Za dobar plan bašte postavite sebi pitanja koja će vam pomoći da napravite plan bašte po vašoj mjeri:

1.    Šta jedu članovi porodice?
Besmisleno je saditi kupus ako niko u porodici ne jede kupus ili ste alergični na jagode. Odredite šta je to što bi željeli da uzgajate. Koje su to najčešće biljne vrste koje koristite? Želite li da probate nešto novo? Možda želite baštu začina ili ljekovitog bilja ili želite da posadite nekoliko voćkica?

2.    Kakav je prostor?
Sve želje trebate uskladiti sa prostorom na kome planirate baštu. Koja je površina bašte? Da li je moguće navodnjavanje? Da li je bašta u sjeni? Gdje se nalazi bašta? Nije isto da li je bašta na planini, pored mora ili ste kontinentalac poput mene i imate baštu pored rijeke duž čijeg toka veoma rano u proljeće dolazi topli južni vjetar. Uslovi prostora diktiraće izbor biljnih vrsta koje ćete uzgajati.

3.    Koji je način uzgajanja?
Da li ćete orati zemlju ili praviti uzdignute gredice ili ćete malčirati?

4.    Koliko će osoba učestvovati u pripremi, sjetvi, sadnji, kopanju, malčiranju i drugim radovima u bašti?

5.    Da li ste nabavili sva potrebna sjemena, sadnice ili još nešto trebate kupiti? Alat?

Ovo su osnovna pitanja, a u zavisnosti od vaših želja biće više pitanja. Da li imate prostora za sadnju voćnih stabala? Čak i u najmanju baštu možemo posaditi neku voćnu vrstu. Postoje sorte čija stabla su malih dimenzija. Odabirom podloge kalemljene voćke utičemo na bujnost stabla. Voćke sa podlogom sijancem su bujnije i dugovječnije, dok kržljave podloge daju stabla manjih dimenzija. Zatim,  tu su voćne vrste koje formiraju žbun ili jagode koje formiraju živiće. Važno je da znate šta želite i da imate dovoljno znanja ili poznajete nekoga sa dovoljno znanja da možete prilagoditi svoje želje i mogućnosti prostora.

Cvijeće, začinske i ljekovite biljke nisu samo ukras. Pravilnim odabirom biljnih vrsta, njihovim kombinovanjem i sadnje cvijeća i drugog bilja možemo od bašte naraviti prijatnu oazu u kojoj će biljke da štite jednu drugu od štetočina i pojave oboljenja. U svakoj baštiu kojoj ne koristimo hemijska sredstva zaštite obavezne su vrste poput: nevena, bosiljka, mente, melise, kadifice, hrena, cinije, kamilice, čili paprike i mnoge druge. 

Kakav oblik gredica želite?

Da li želite „sve pod konac“, pravougle gredice ili okrugle, spiralne gredice? Gredice sa jednom vrstom ili jednom sortom ili će te zasaditi miješane biljne vrste? Možda više želite da od bašte.

Da li želite mjesto za odmor?

Ovo mjesto će vam svakako trebati. Tokom rada u bašti ćete željeti napraviti pauzu, možda popiti sok ili kaficu ili limunadu da se osvježite. Mjesto za odmor može biti odličan način da se povežu kuća i bašta i da sve čini jedinstveno imanje.

Planirajte gdje ćete držati alat za baštu. Da li će to biti podrum kuće, neki objekat ili ćete jednostavno napraviti privremeni objekat za čuvanje stvari poput alata, kanti za zalijevanje, obuće za baštu.

Ovo su samo neka od pitanja koja će vam pomoći u planiranju bašte. Najteža situacija je da nemate plan i da u trenutku sjetve planirate. Da bi olakšali sami sebi i uživali u radu pomoće vam plan bašte.

Sunday, 13 January 2019

Kunići kao kućni ljubimci




Kunići

Fantastični kućni ljubimci


Poslednjih godina sam udomila mnogo kunića koje nesavjesni vlasnici izbace, a ove male, vesele životinjice nisu to  zaslužile. Psi i mačke se nekako i snađu na ulici, ali kunići nemaju tu šansu. Oni nisu pripremljeni na život vani i brzo postaju plijen.


Poslednji kunić kojeg sam udomila je bio veliki orijaš kojeg je komšija pronašao u malom kavezu pored kontejnera sa žuljevima i ranama na nogama. Nemojte imati kunića ili bilo kojeg kućnog ljubimca ako se nećete brinuti o njemu. Nije to igračka za 2 do 3 mjeseca dok su slatki i mali.

Više u Tekstu

Thursday, 10 January 2019

Bašta prvi put - Šta će vam olakšati radove?





Kada baštu imate po prvi put susrećete sa mnogo pitanja i mogućnosti. Kada ste već odredili gdje će i kolika će biti vaša bašta, šta ćete uzgajati možete započeti avanturu pod nazivom „Moja bašta“.

U zavisnosti od stanja na parceli i kvaliteta zemljišta potrebno je prilagoditi radove. Najbolje bi bilo da imate parcelu na kojoj je površina čista ili je već bila obrađivana. Parcela gdje je bila nečija bašta ili su uzgajane neke druge bilke ima svoje prednosti i mane. Prednost je što takvo zemljište ne zahtjeva teške radove, osim ako prethodni vlasnik nije bio toliko nemaran da vam je ostavio užasan nered.

Nikada za svoju baštu ne uzimajte parcelu na kojoj je uzgajan kukuruz gdje su korišteni herbicidi za uništavanje korova. Zbog velike upotrebe herbicida u kukuruzu velika je vjerovatnoća da je zemljište zatrovano ostacima pesticida. Osim opasnosti  po zdravlje ostaci pesticida mogu da umanje ili u potpunosti onemoguće rast povrća i drugog uzgajanog bilja na toj parceli.

Što je zemljište više zaraslo to znači i da ćete više raditi kako bi uklonili suvišno bilje. Drugo problem kod zaraslih parcela je da je to svijet za sebe, a vi ćete doći i narušiti odnose u toj zajednici. Može se desiti da na toj parceli postoje insekti, a vi uklonite biljke koje su njihova hrana i sklonište. Kod nas je bio slučaj da su iz Električnog mijenjali stare drvene bandere i postavljali nove betonske. Zbog tog posla su uklonili živicu koja se formirala. Rezultat je bio da smo te godine imali invaziju crnih biljnih ušiju i čim se živica ponovo formirala one su se povukle i nemamo više problema s njima. Tako da znate da ste uljez u svijetu koji se formirao bez vašeg uticaja.

Od kvaliteta zemljišta zavisi i način obrade. Za početnike bi najlakše bilo da u jesen izvrše oranje, a tanjiranje – frezanje na proljeće. Dobićete površinu koja je dovoljno rahla da lako možete formirati gredice. Oranje se može obaviti i tokom proljeća, ali što ranije. Bez obzira da li ćete sledećih godina obrađivati zemljište oranjem, frezanjem ili nećete obrađivati zemlju ukoliko ste početnik i prvi put imate baštu ovo prvo oranje će vam olakšati rad.

Drugi način je da na očišćenom zemljištu formiramo gredice bez kopanja ili da napravimo gredice sanduke u koje ćemo dodati supstrat. O formiranju gredica u nekom sledećem postu.

Oranje nikada ne smije biti preduboko. Idealno bi bilo da iskopate rupu i napravite presjek zemljišta u bašti. Dovoljna je dubina od 25 do 30cm (standardna dubina oranja). Ovaj presjek će vam dati odgovor koliko je debeo površinski sloj zemlje, sloj u kome raste korjenje biljaka, da li su prisutne gliste, kakvih još organizama ima. Od debljine površinskog sloja zavisi i dubina oranja. Što je taj sloj tanji i dubina oranja će biti manja, odnosno oranje će biti pliće. Na ovaj način neće vam mrtvi sloj iz dubine dospjeti na površinu i na taj način umanjiti uspjeh vašeg baštovaskog poduhvata.

Zemljišta u prirodi uvijek imaju neku „manu“ i priroda ih nije namjenski stvarala za nas, zbog toga se trebamo prilagoditi zemljištu u našoj bašti i obogatiti ga dodavanjem stajskog đubriva, lišća, trave. Naravno, prilagođavamo se i izborom biljaka. To nije proces koji uradite jednom i gotovo je. Stvaranje kvalitetnog baštenskog zemljišta je proces. Možda ste među sretnicima da u startu imate kvalitetno i plodno zemljište, ali ga trebate održavati da takvo i ostane. Iz svog iskustva, nekoliko puta mjenjanja mjesta bašte, mogu reći da će vam i za najlošije zemljište trebati 5 godina da osjetite promjenu. Na zemljištu koje je bilo zbijeno, tvrdo uspjeli smo da vratimo gliste. Svake godine smo vraćali bašti ono što smo od nje uzimali (biljne ostatke), sami pravili kompost, biljna đubriva. Gliste su se same vratile.
Ukoliko se pitate zašto spominjem gliste odgovor je da su one potvrda da je zemlja živa, a samo takva zemlja je plodna zemlja, zemlja sa manje štetnih organizama.

Jedna od bitnih stavki je dostupnost vode. Da li je u blizini bašte izvor, potok, jezero ili ste iskopali rezervoar za vodu. Kada spominjemo vodu ne mislim na vodu iz česme. Voda iz česme je preskupa, a i nije pogodna za zalijevanje zbog sadržaja sredstava za dezinfekciju koja negativno utiču na gajene biljke.


Tuesday, 8 January 2019

Korisne ptice su gladne tokom zime - Kako ih nahraniti?



Tokom vegetacije vrijedne ptice pojedu preko 10 000 štetočina i tako nam pomažu u zaštiti biljaka. Zima je vrijeme kada im se možemo odužiti i postaviti hranile i hranu.

Više u Tekstu

Sunday, 6 January 2019

Srećan Božić




Srećan Božić,


sve najbolje vama i vašim porodicama!

Saturday, 5 January 2019

Prođe 2018. godina




Svaka godina je priča za sebe, novo iskustvo. Kada uzgajate biljke svake godine naučite nešto novo. Neke godine su uspješnije, a neke manje uspješne.

2018. godina je donijela mnogo radosti mojim prijateljima koji se bave uzgajanjem biljaka ili poljoprivredom uopšte. Meni i nije bila tako srećna, ali i kao svaka sezona naučila me nečemu.

Sve je započelo obećavajuće, a zatim su uslijedile tri oluje sa snažnim udarima vjetra i ledom. Od bašte i posijanih biljaka smo imali samo uspomenu. U stvari, cijeli kraj je izgledao apokaliptično. Okolna sela, u kojima dobro uspjeva voće, nisu ubrali ni jednu šljivu.

U bašti je preživjelo samo ono što je bilo u zemlji: krompir, mrkva, peršun... Najviše je stradao paradajz, posebno putnički paradajz. Vjetar je uspio počupati i razbacati kolje za pradajz. Od biljaka je ostalo stablo u visini oko 5cm, a i to stablo je bilo isjeckano u trakice, kao metla. Tikve sve razbacane i sa mnogobrojnim ranama od leda. Nakon nevremena nismo mogli ni ući u polje zbog poplave. Veoma brzo sve je počelo da truli. Tužna je slika kada dođeš, a sva bašta i voćnjak smrde od vode i uništenih plodova i biljaka.

Ali J

Uvijek ima ovo ali. Priroda je fantastična u oporavku. Tamo gdje misliš da je sve izgubljeno ona obraduje.  Krompir je uspio preživjeti, mrkva, peršun, celer. Bamija je primjer koliko su bilje jake i prilagodljive. Radi se o sorti koja naraste u visinu preko 2m, ali je nevrijeme „ošišalo“ na manje od 1m visine. Cijela biljka je bila u ranama, skoro potpuno uništenog lišća. Uspjela se oporaviti, rane su zacijelile, razvila je novo lišće, čak je cvjetala i donijela plodove.

Tivice su se obnovile i pošto je jesen bila topla brali smo mlade tikvice kasno tokom jeseni.
Ono što je bilo iznenađujuće su bijela rotkvica Ledena svijeća, repa, cikla i  niske mahune. Sve ove biljne vrste su posijane neposredno pred nevrijeme i sve su nikle. Posebno je iznenađujuće kada je talas vode prešao preko mjesta gdje su bile posađene mahune i dnio dio zemlje. Očigledno je da je sjemenke mahuna spasilo to što su duboko posijane. Nagrada nam je bilo obilje žutih mahuna.

Potraga za novim imanjem

Poplavljena biljka duboko ispod vode

Zbog problema sa podzemnom voda koji je rezultat ljudskog faktora i ove godine je problem podzemne vode koja izvire na dva mjesta aktuelan. Dok tražimo novo imanje nagledali smo se zanimljivih imanja. Prvo smo htjeli da nešto novo kupimo, pa da iznajmimo, ali kako vrijeme odmiče više nemam pojma kakav će rezultat ova potraga dati.

Neka imanja su doista zanimljiva. Zamislite selo sa dvofaznom strujom, nije riješeno vodosnabdjevanje, ali čovjek izradio bazen i jacuzzi. Zašto?

Ili kuću na 4 sprata sa svim modernim dodacima, a okolo smeća toliko da bi se postidjela i deponija.

Bilo je lijepih imanja, ali uvijek vas vodi intuicija i kao dosadni mali crv kucka: „Nije to!“  Tako da potraga još uvijek traje.

Ljudi – ono što je najvrijednije

Nešto što vam život može dati jesu poznanstva sa divnim ljudima, razgovori, prijateljstva. 2018. godinu ću zapamtiti po ljudima. Iznenađivali su me svojim karakterima , stavovima, ljubaznošću, retorikom, znanjem. Definitivno je ovo godina ljudske ljubaznosti i  kreativnosti zbog ljudi koji su me oduševljavali tokom ove godine.

Prepoznaće se ma gdje bili na ovoj Plavoj planeti J i zato im veliko HVALA što su mi uljepšali život.

Friday, 4 January 2019

Kako da napravite baštu za djecu



Djeca vole da uprljaju ruke, da borave u prirodi, da uzgajaju biljke od sjemena do berbe. To će ih naučiti da budu samostalniji, da uče, da se brinu o sebi, biljkama i baštenskom alatu.

Ukoliko dijete ne voli neko povrće najlakše će se zainteresovati ako samo uzgoji to povrće.

Iskoristite zimu da zajedno sa djetetom planirate njegovu baštu, da neučite nešto o sjetvi i uzgajanju biljaka. 

Više o prednostima bašte za djecu i na šta treba obratiti pažnju u Tekstu