Greške i bašta

 



Bez obzira da li smo amaterski baštovani, mali ili veliki uzgajivači povrća uvijek ćemo se susretati s izazovima u proizvodnji i pravićemo greške. Kako vrijeme odmiče greške će nam se sve rjeđe dešavati, naše znanje i samopouzdanje će biti veće.

Neke greške su zajedničke za sve uzgajivače povrća i što ih prije otklonimo imaćemo manje problema i manje finansijskih gubitaka.

Česte greške

Loš izbor lokacije za plastenik, gredice ili za njivsku sjetvu. Kod izbora treba izbjegavati lokacije koje su pored prometnih cesta, koje su u hladovini, izložene jakim strujanjima vjetrova.Izbjegavajte zemljišta sa visokim nivoom podzemnih voda, strme terene, terene na kojima dolazi do spiranja zemlje zbog padavina ili zadržavanja vode.

Kvalitet zemljišta i ph reakcija

Većini povrtlarskih kultura odgovara rahlo, prozračno, dobro drenirano zemljište bogato organskim materijama. Ph rekcija treba da je slabo alkalna, neutralna ili slabo kisela. Što se tiče kiselosti različiti su zahtjevi pojedinih kultura. Tikvama, mrkvi, krompiru i paradajzu odgovara malo kiselije zemljište.

Kod proizvodnje rasada najbolje je kupiti profesionalne supstrate ili se posvetiti pripremanju vlastitih supstrata koji moraju biti dezinfikovani i obogaćeni hranjivim materijama neophodnim za početni rast biljaka.

Poštovanje plodoreda

Zbog nagomilavanja prouzrokovača oboljenja i štetočina ne preporučuje se uzgajanje jedne vrste ili pripadnika iste porodice na istoj parceli duži niz godina. Svaka biljna vrsta kada se uzgaja na istoj površini više vegetacijskih sezona dovodi do jednostranog iscrpljivanja hraniva. Postepeno se prinos smanjuje. Na istu parcelu biljnu vrstu treba vratiti poslije tri do četiri godine uz izbjegavanje da se na njoj uzgajaju pripadnici iste porodice.

Neodgovarajući datum sjetve

Većina novih uzgajivača će se susresti s ovom greškom u proizvodnji. Iz želje da što prije posiju ili posade svoje biljke krenu s poslovima sjetve suviše rano. Najčešće se to dešava kod sjetve presadnica povrća zbog nedovoljno znanja o zahtjevima pojedinih vrsta i sorti. Rezultat toga su stare i prerasle presadnice, a rjeđe suviše mlade. Ne uzima se u obzir vremenski period potreban od sjetve do formiranja presadnice spremne za sadnju na stalnom mjestu i cilj proizvodnje. Nije isti termin za sjetvu paprike koju ćemo saditi u grijan i negrijani plastenik ili na otvoreno polje. Kod sjetve ili sadnje na otvorenom topli dani u aprilu znaju zavarati i možemo obaviti direktnu sjetvu sjemena ili presađivanje presadnica. Mlade biljke stradaju od kasnih mrazeva na početku mjeseca maja.

Temperaturni i svjetlosni uslovi

Optimalni uslovi su neophodni za klijanje, nicanje, rast i razvoj. Temperatura i svjetlost mogu biti limitirajući faktor u poljoprivrednoj proizvodnji. Kod proizvodnje rasada temperaturu treba prilagoditi svakoj vrsti i svakoj razvojnoj fazi biljke. Temperatura tokom dana je nešto veća od noćne. Najviše optimalne temperature su tokom klijanja i nicanja, a zatim se smanjuju.

Zbog nedostatka svjetlosti biljke se izdužuju, poliježu i propadaju. Ako tome dodamo i visoku vlažnost može veoma lako doći do propadanja rasada. Sjeme nekih vrsta za klijanje treba svjetlost i neće nići kada ga prekrijemo zemljom ili ostavimo u tami. Dužina i jačina osvjetljenosti se prilagođava u rasadničkoj proizvodnji.

Biljke dijelimo na biljke dugog i kratkog dana. Svjetlost utiče na njihove faze razvoja i bez dovoljno osvjetljenosti one neće proći kroz te faze, a one mogu predugo ili prekratko trajati što će se negativno odraziti na konačni prinos i kvalitet proizvoda.

Razmak biljaka i gustina sadnje

Pregusto posađene biljke neće imati dovoljno prostora da se razvijaju, stvaraju sjenu, bore se za vodu i hranu. Kad je usjev pregust površina biljke se sporije suši poslije padavina. Ventilacija je lošija. Biljke se izdužuju, postaju tanke i slabe, a prinos i kvalitet uroda su manji.

Dobri i loši susjedi

Među biljkama postoje one koje mogu da se uzgajaju jedna pored druge ili imaju pozitivno međusobno djelovanje, ali postoje vrste koje se ne podnose. Dobrim kombinovanjem biljnih vrsta koje sadimo u neposrednoj blizini možemo poboljšati njihov imunitet, zaštititi ih od štetočina i učiniti otpornijim na brojna oboljenja.

Snabdjevenost vlagom

Biljkama je za klijanje, nicanje, rast, razvoj, cvjetanje i plodonošenje neophodna voda. Paprika, paradajz, krastavac, patlidžan, kupusnjače su kulture koje zahtjevaju redovno zalijevanje. Količina vlage zavisi od vremenskih uslova i razvojne faze povrtarskih kultura.


Comments