Kruška

Ukoliko planirate da ove jesni posadite neko voćno stablo, da obnovite koleciju u svom voćnjaku kruška je idealna vrsta zbog svojih plodova.  Plodovi kruške su veoma ukusni, ali su i ljekoviti. Možemo ih koristiti u svježem stanju, u raznim jelima ili za pripremanje zimnice u vidu raznih marmelada, džemova, sokova, kompota, slatka.

Sorte kruške su raznolike po dimenzijama stabla, vremenu dozrijevanja, po krupnoći, boji i okusu ploda. U novije vrijeme su stvorene patuljaste sorte koje su pogodne za mala dvorišta, a mogu se uzgajati i na terasama u većim posudama.

Listovi kruške su jajoliki, po obodu nazubljeni sa špicastim vrhom. Cvjetovi imaju 5 latica koje su bijele boje. Cvijeta tokom proljeća. Cvjetanje kruške slijedi poslije cvjetanja trešnje, a prije cvjetanja jabuke. Plod je karakterističnog oblika, može biti različitih dimenzija, boje pokožice i boje mesa. Sorte kruške odlikuju se i različitim okusom. 

Kruška je vrsta koja ne podnosi pretjerano visoke temperature. One mogu izazvati palež lista. Kruška ne podnosi ni niske temperature. Cvjetovi su osjetljivi na mraz. U vrijeme formiranja plodova i mladara kruška ima najveće potrebe za vlagom u zemljištu.

Sadnja kruške

Prilikom izbora sadnice obratiti na sorte, podlogu i stanje u kome se nalazi sadnica. Danas postoje rane, srednje rane, srednje kasne i kasne sorte što se tiče vremena dozrijevanja. Kod izbora podloge treba znati da se kao podloga može koristiti sijanac divlje kruške i namjenski uzgajane (selekcionisane) podloge. Sorte kalemljene na sijanac divlje kruške daće bujnija stabla sa bolje razvijenim korijenom. Ovakva stabla ne zahtjevaju potpornu armaturu za svoj rast. Selekcionisane podloge mogu biti bujne, srednje bujne i slabo bujne. 

Sadnica treba da je dobro razvijena, sa dobrim korijenom. Može biti bez razgranjenja ili sa razgranjenjima.

Krušku saditi na osunčana mjesta, ne podnosi sjenu. Za uspješnu sadnju potrebno je iskopati rupu dimenzija 70x70cm i dubine 1m. Dimenzije rupe mogu biti manje, a na to utiče kvalitet zemljišta i sadnice. Ukoliko je zemljište lošijeg kvaliteta obavezno je dodavanje organskih đubriva na dno rupe. To omogućuje dobar razvoj korijena i ukorjenjavanje. Nakon sadnje i zatrpavanja zemljom potrebno je nagaziti zemlju kako bi se ostvario kontakt između korijena i zemlje. Posađene sadnice je potrebno zaliti. Ukoliko je u vrijeme sadnje zemljište suvo voda se dodaje u sadne rupe.

Razmak stabala kruške zavisi od bujnosti, a uobičajen razmak je 3m koji omogućuje da stabla ne smetaju jedno drugom. Kod bujnih sorti razmak između stabala može biti veći, između 4 do 6m.

Kruška u narodnoj medicini

Od pupoljaka i lišća kruške može da se napravi čaj koji djeluje protiv proljeva, potiče mokrenje, koristi kod reumatizma, gihta, angine. Mlado lišće je djelotvornije.

Za pripremanje čaja uzeti kašiku listova i pupoljaka ubaci se u 2,5dl vrele vode i ponovo dovede do ključanja. Posuda sa čajem se poklopi i stavi na stranu da se prohladi, 10 do 15 minuta. 

Čaj se pije 3x u toku dana poslije obroka.