Matovilac - salata za zimu i rano proljeće

Matovilac Valerianella locusta je najvrijednija zimska salata koja pripada porodici odoljena. Raste u prirodi Evrope i Azije. To je povrtna vrsta koja se bere tokom zime i ranog proljeća. Matovilac je bogat mineralima (magnezijumom, kalijumom, željezom, kalcijumom), vitaminima A, C, vitaminima B kompleksa (posebno vitaminom B6), vlaknima, omega-3-masnim kiselinama i drugim vrijenim nutritivnim materijama. Ima nekoliko puta više vitamina C od klasične salate. Po sadržaju željeza je odmah iza špinata, ali je željezo u matovilcu u obliku koje organizmau potpunosti može da usvoji. Zbog toga se koristi u liječenju anemije. Koristan je i kod viroza, gripe, poboljšava vid i jača imunitet. On je veoma zdrava i niskokalorična salata, koja djeluje umirujuće na živce. U 100g matovilca nalazi se 26kalorija. Najčešće se konzumira kao sirov u obliku salata ili smoothieja, a može da se koristi za pripremu sosova, kao prilog za jela od mesa ili ribe.

Razlikuju se dva varijeteta matovilca:

1.    Krupnolisni – koji ima veće i tamnije listove, a rozeta je rastresita;

2.    Sitnolisni – koji ima sitnije listove, nešto je svijetliji, a rozeta je zbijenija.

Uzgajanje matovilca

Matovilac nije zahtjevna biljna vrsta. Biljke za berbu dospjevaju 50 do 70 dana poslije sjetve u zavisnosti od sorte i uslova uzgajanja. Sjetva se obavlja sukcesivno, svake dvije sedmice kako bi se obezbjedila kontinuirana berba. Najbolje je odabrati osunčana mjesta ili slabu sjenu, ph reakcija zemljišta od 5 do 7. Ne voli zabarena zemljišta. Preferira ilovasta zemljišta. Zauzima mali prostor i možemo ga posijati kao združen usjev sa nekim višim povrtnicama kao što su poriluk ili kelj pupčar.

Zemlju za sjetvu pripremiti dvije sedmice ranije kako bi se zemljište sleglo. Sjeme matovilca je sitno, zadržava klijavost do 5 godina, i potrebno je obezbjediti dobar kontakt sa zemljištem. Dubina sjetve 1cm. Međuredni  razmak je 15cm, dok je razmak biljaka u redu 10cm. Može dase sije u redove ili omaške. Matovilac niče za 8 do 14 dana. Za klijanje je dovoljno da je temperatura malo iznad 0ºC. Optimalna temperatura za rast i razvoj je 10ºC. Podnosi nisku temperaturu i do -15ºC.

Korijen se razvija u plitkom sloju zemljišta. Ukoliko je prethodni usjev dobro pođubren za matovilac nije potrebno đubrenje. Matovilac se ne đubri stajnjakom je može imati miris po stajnjaku. Ukoliko se koriste stajnjak i kompost oni moraju biti zreli. Potrebno je redovno uklanjati korove koji bi mogle da zaguše matovilac.

Raste i kada druge salate prestanu rasti. Raste veoma sporo i odlikuje se malim dimenzijama, zato vam je potrebno mnogo biljaka. Za sjetvu obezbjediti dovoljno prostora. Prorijeđuje se kada biljčice formiraju 4 lista.

Cvijet matovilca

Povećanje temperature vazduha ubrzaće proces cvjetanja i formiranja sjemena.

Uzgajanje u plastenicima, niskim tunelima ili ispod agrotekstila obezbjediće berbu tokom zime. Može da se uzgaja u saksijama i posudama na terasi tokom zime.

Najveće štete pričinjavaju puževi i ptice. Puževi se hrane mladim biljkama i u stanju su za veoma kratko vrijeme da nanesu veliku štetu ili u potpunosti unište usjev matovilca. Kontrola puževa: pivske zamke, piljevina, bakarna traka  i biokontrola. U prevlažnim uslovima može da se javi oboljenje siva plijesan.

Berba

Bere se svaka duga biljka, beremo spoljne listove ili se cijela biljka prikrati. Kod prikraćivanja obratiti da ne odrežemo biljku suviše nisko. Viši rez omogućava biljci da se brzo oporavi i formira nove listove.

Listovi vremenom postaju grublji. Berbu treba obaviti prije nego što listovi ogrube. Opran i prosušen matovilac se čuva na povišenoj vlazi do dvije sedmice pri temperaturi blizu 0ºC.