Da li se susrećete sa smiješnim savjetima u poljoprivredi?

Da li so i ulje treba koristiti u bašti?

Da li su mravi glupi?

Zašto je važna rotacija usjeva?

Kada godine provedete vezani za poljoprivredu, posebno za uzgajanje biljaka, vidite i doživite svašta. Na neke pojave ne možete da se naviknete ili barem ja ne mogu.

So u bašti

Jedna od tih pojava ili aktivnosti je primjena soli u bašti. To je poprimilo razmjere epidemije. So ja dobra protiv puževa, protiv štetnih insekata, protiv biljnih bolesti. Neću pisati o djelovanju soli u zemljištu već o pretjeranoj upotrebi soli.

Neshvatljivo mi je da na dvije male gredice crvenog luka istresu 2kg soli, jer će to spasiti luk od napada lukove muhe.

 „To je dobro protiv crva.“

Naravno, da im glavice luka budu veličine dječijih klikera ili malo veće. Obrazloženje nije djelovanje soli.

„Neko čarao da nemam luka.“

Od kada biljke rastu u soli? Da nije žalosno bilo bi smiješno.

Ulje u bašti

Još jedna namirnica koja nema mjesta u bašti je ulje. Ulju je mjesto u tavi, loncu, ali ne u bašti. Znam da će biti mnogih koji će reći da djeluje protiv mrava.

Jestivo ulje, pregorjelo ulje, ulje iz uređaja nema šta da radi u zemlji. Dovoljno je da umjesto vode zalijete cvijeće u saksiji uljem i sami možete vidjeti rezultat.

Ne znam ni jedan način upotrebe ulja u bašti ili voćnjaku sem premazivanja alata.

Mravi su glupi

Ne, mravi nisu glupi. Jedan od veoma čestih savjeta protiv mrava je da stavite šaku sjemenki žitarica u mravinjak i mravi će se prestati razmnožavati, jer misle od sjemenki da su njihova jaja.

Još jedan biser je da se brašnom pospe mravinjak uz obavezno pitanje: „Da li da uzmem obično brašno ili da kupim oštro?“

Očigledno je da se mravi odlično zabavljaju.

Sadnja uvijek na isto mjesto

Nevjerovatna je navika da se svake godine iste biljke sade na isto mjesto. Raspored je toliko tačan da se ne pomjera ni za 1mm.

U mom kraju zemlja nije plodna i narod je od davnina koristio rotaciju usjeva. Osim što će se popraviti karakteristike zemljišta smanjiće se pririsak štetočina i prourokovača oboljenja na biljke.

Iskoristite zimsko vrijeme da napravite plan sjetve i sadnje poštujući plodored i plodosmjenu.

Imajte na umu da je biljka živ organizam i da bi se na istom mjesto osjećala kao i ljudi kada bi ih zatvorili u jednu prostoriju gdje trebaju da jedu i obavljaju sve svoje fiziološke procese.

Zašto sam napisala ovaj tekst?

Imam starog komšiju koji je zatrovao svoje zemljište koristeći so, ulje i masu drugih stvari kojima nije mjesto u bašti. Jutros je pitao po komšiluku da mu neko iznajmi njivu za baštu i sretnem ga. Žalio se kako niko neće da mu iznajmi „ni metar za baštu“ i pohvalio kako je nabavio đubar od ovaca. Ovce su iz šume pa je nakupio i đubra i šušnja. Oh, da. Nakupio je i hiljadu insekata. Do sada je donio rovce, masu drugih insekata i prouzrokovača oboljenja. Njegovo imanje je leglo rovaca. Prije dvije godine je donio đubrio od golubova. Golubovi bili bolesni i njegova porodica se zarazila.

Kad god razgovaram s tim starim komšijom ostanem u čudu. Nevjerovatno je kako čovjek ne odustaje od tih čudnih navika u poljoprivredi i u potpunosti je uništio zemljište na svom imanju.

Tamo više ništa ne raste „ćelava zemlja“.