Ljetna suša može biti pogubna
po naše bašte. Biljke su pod stresom zbog nedostatka vode, a listovi žute brže
nego što se uspijete sjetiti da napunite kantu s vodom. Ako imate baštu, ljeto
zna biti sezona ljepote i obilja, ali i ozbiljnog izazova. Svi mi koji uzgajamo
vlastito povrće ili cvijeće znaju: ljetna suša ne oprašta zaborav. I dok mi
tragamo za hladovinom, biljkama je hitno potrebna voda u zoni korijena. Dobra
vijest? Može se i to bez svakodnevnog trčanja s crijevom po dvorištu.
Rodna bašta ljeti ne zavisi od
toga koliko često zalijevate, već koliko pametno to radite. U vremenu kada je
svaka kap dragocjena, efikasno zalijevanje nije luksuz, već nužnost. S pravim
pristupom, vaša bašta može cvjetati i donositi obilje plodova i dok vi pijete
kafu u hladu ili ste stotinama kilometara daleko na odmoru.
I biljke su žedne!
1. Zalijevanje s glavom, a ne
kantom
Površinsko prskanje usred
podneva nije rješenje. To je recept za uvenuće. Biljkama voda treba tamo gdje
je zaista koriste, u korijenu. Zato zalijevanje mora biti polagano, duboko i
redovno, najbolje u zoru ili predveče. Tako vlaga dopire do najdubljih slojeva zemlje,
a isparavanje se smanjuje.
2. Kap po kap, a rezultat je
zlata vrijedan
Sistem kap po kap možda
djeluje kao luksuz, ali u ljetnim mjesecima on je vaš najbolji saveznik. Ovaj
sistem daje biljkama baš onoliko koliko im treba, bez razbacivanja. Idealan je
za povrće, jer ne kvasi lišće, što znači manje bolesti. I da, postoji verzija i
za saksije, idealno rješenje za urbano baštovanstvo.
3. Tajmer: Čuvar bašte dok vas
nema
Ne morate biti kući da biste
znali da vaše tikvice dobivaju vodu kad treba. Tajmeri za navodnjavanje mogu
preuzeti sve, pa čak i prilagođavati zalijevanje vremenskim prilikama. Zora?
Uključeno. Pljusak u najavi? Pauzirano. Bašta zalivena, vi bez brige.
4. Malč: Tajno oružje protiv
isušivanja
Tanki sloj pokošene trave,
lišća, slame ili borove kore oko biljaka čini čuda. On štiti zemlju od sunca,
zadržava vlagu i sprečava rast korova koji bi se takmičili za vodu. Prirodan,
besplatan i nezaobilazan. Ako koristite pokošenu travu, kosite je prije nego
formira sjeme.
5. Poštujte gustinu sjetve,
odnosno sadnje
Pregust usjev znači da biljke ne
samo da nemaju prostor za svoj rast i razvoje, već i da se međusobno bore za
resurse. One dijele sve, pa i vodu. Ako se gužvaju, korijenje se bori, a zemlja
se brže suši. Rješenje? Poštujte međuredni i redni razmak za određene vrste i
sorte ili prorijedite usjev. Manje biljaka znači više prostora, više vode i
zdraviji rast.
6. U šta ste posadili biljke?
Biljke u zemlji mogu posegnuti
dublje za vlagom. One u žardinjerama, saksijama ili povišenim gredicama nemaju
tu opciju i zato im treba češće zalijevanje i bolji supstrat.
7. Birajte kvalitetan supstrat
ili obogatite zemljište
Zemlja nije samo da drži
biljke, od nje zavisi kakve će naše biljke biti. Dobar supstrat u saksiji ili
zemlja u bašti moraju zadržavati vlagu, ali i disati. Pijesak, kompost,
kokosova vlakna daju pravi miks znači manje zalijevanja i manje stresa, za
biljke i za vas. U bašti problem stvaraju pjeskovita i ilovasta zemljišta.
Pjeskovita se brže isušuju, a ilovasta i glinasta se usled gubitka vlage stežu
i pucaju.
8. Prilagodite se!
Nije isto gajiti paradajz u
Mostaru ili na planini iznad Sarajeva ili u okolini Banja Luke. Klima diktira
ritam. Ako znate da vas čekaju toplotni talasi, unaprijed prilagodite režim
navodnjavanja. Ako je ljeto kišovito, pustite prirodu da radi.
Comments
Post a Comment