Kraj maja obilježava značajna
volatilnost na globalnim tržištima žitarica i uljarica, uz izražen pad cijena kako
na evropskim, tako i na američkim berzama. Tržišta žitarica i uljarica krajem
maja karakterišu dinamična prilagođavanja cijenama pod uticajem meteoroloških
faktora, izvozne potražnje i političkih neizvjesnosti. Pšenica je pod pritiskom
zbog poboljšanih vremenskih uslova i slabe tražnje, kukuruz ostaje bez jasnog
smjera, dok uljana repica balansira između oskudnih zaliha i međunarodne
konkurencije. Soja je trenutno u povoljnijoj poziciji, ali se oslanja na političke
odluke koje se tek očekuju.
Cijena pšenice je pod pritiskom boljih vremenskih uslova
Nakon kratkotrajnog rasta
prethodne sedmice, cijene pšenice ponovo su pod pritiskom. Danas, 29. maja
2025. godine u 18:30 h cijene pšenice na pariskom Matif-u su ostale
nepromijenjene. Septembarski ugovor na Matifu nakon četiri dana pada zaustavio
se na 202 €/t. Stabilnost je zadržala i cijena za decembarske ugovore koja je
iznosila 213,25 €/t. Slična situacija je na američkom tržištu.
Glavni razlog ovog trenda
jeste stabilizacija vremenskih uslova u ključnim proizvodnim regijama, od
SAD-a, preko EU, do Ukrajine, Kine i Indije. Padavine koje su zabilježene u
proteklim danima značajno su popravile agroklimatske uslove, naročito na
američkom srednjem zapadu i zapadnoj Evropi. Time su oslabile špekulacije o
eventualnoj šteti po prinose, što je neminovno pritisnulo cijene.
Dodatni pritisak na cijene
dolazi i iz najnovijih podataka Evropske komisije, koja je ažurirala svoju
prognozu za sezonu 2025/26. Proizvodnja upotrebljive meke pšenice u EU sada je
procijenjena na 126,6 miliona tona, što je blago povećanje u odnosu na
prethodni mjesec, ali čak 13 % više u poređenju sa lošom žetvom 2024/25.
godine, koju su obilježili nepovoljni vremenski uslovi i slab kvalitet zrna. U
vodećim zemljama proizvodnje poput Francuske, Njemačke, Poljske i Rumunije, zima
je bila blaga uz dobru zalihe vlage u zemljištu, što je omogućilo stabilan
vegetativni razvoj. Iako je proljeće donijelo nešto hladnije i vlažnije vrijeme
u dijelovima istočne Evrope, ono nije značajno poremetilo opšti pozitivan
trend.
Ove ažurirane projekcije
dodatno učvršćuju očekivanja o oporavku evropske pšenice, ne samo u smislu
volumena proizvodnje, već i kao signala stabilizacije ponude unutar EU.
Procijenjene zalihe meke pšenice za sezonu 2025/26. porasle su na 9,05 miliona
tona (u odnosu na 8,5 miliona prethodno), pružajući veći manevarski prostor u
balansiranju domaće potrošnje i izvoza. Uz stabilnu izvoznu prognozu od 29,8
miliona tona, EU nastavlja potvrđivati svoju poziciju jednog od ključnih aktera
na globalnom tržištu pšenice, posebno na tržištima Sjeverne Afrike i
Jugoistočne Azije.
U takvom kontekstu, višak
ponude, ojačane zalihe i optimistične vremenske prilike generišu pritisak na
tržišne cijene, koje se ponovo približavaju simboličnoj granici od 200 EUR/t.
Očekuje se da će ovakva tržišna struktura zadržati deflatorni pritisak sve dok
se ne pojave novi rizici, bilo kroz klimatske poremećaje, bilo kroz
geopolitičke turbulencije.
Kukuruz i uljana repica prate trend pada cijena
Cijena kukuruza na evropskim
tržištima zabilježila je pad na 190,75 €/t za isporuke u junu, dok je cijena za
avgustovske ugovore imala manji pad i iznosila 196,50 €/t.
Cijene osciliraju u skladu s
kretanjima pšenice i soje. Iako američka domaća potražnja ostaje snažna,
izvozni tempo ne uspijeva generisati dovoljan poticaj za rast cijena.
Pozicioniranje tržišnih aktera stoga ostaje defanzivno, uz iščekivanje
konkretnih signala o stanju usjeva u SAD-u i Južnoj Americi.
Tržište uljane repice pokazuje
tipičan obrazac volatilnosti karakterističan za uljarice. Ovo tržište je
osjetljivo na faktore ponude, geopolitičke tokove i energetske politike. Na
Matifu, augustovski ugovor pao je na 472,60 €/t, pri čemu je došlo do rasipanja
pozitivnog trenda koji je ranije podržan niskim zalihama i zabrinutošću oko
prinosa u Ukrajini i Kanadi. Cijena za novembarske ugovore je pala na 477,75 €/t.
Međutim, s proizvodne strane,
Evropska komisija je zabilježila rast prosječnih prinosa uljane repice u EU za
8 %, koji sada iznose 3.170 kg/ha. Ukupna zasijana površina pod ovom strateškom
uljaricom ostaje visoka, gotovo 6 miliona hektara širom Unije. Ovi pokazatelji
potvrđuju oporavak sektora nakon nekoliko izazovnih sezona obilježenih
ekstremnim vremenskim uslovima, ali istovremeno povećana dostupnost može
dodatno vršiti pritisak na tržišne cijene u odsustvu snažnijeg izvoznog
impulsa.
Pored toga, Komisija je u svom
ažuriranom izvještaju smanjila ukupnu prognozu proizvodnje za sezonu 2025/26.
na 18,8 miliona tona (u odnosu na 18,9 miliona iz prethodne procjene), iako je
to i dalje značajan rast u poređenju s 16,7 miliona tona ostvarenih u sezoni
2024/25. Oporavak proizvodnje dolazi u trenutku kada potražnja za biodizelom u
EU ostaje pod regulatornim i političkim izazovima, dok se globalno tržište
suočava s konkurencijom iz Kanade, Malezije i Ukrajine.
Na globalnom nivou, pad cijena
kanadske kanole i palminog ulja dodatno narušava konkurentnost evropske uljane
repice, dok zabrinutost zbog proizvodnje u Ukrajini i Australiji ostaje
prisutna. U Ukrajini su nepovoljni vremenski uslovi, uključujući kasne mrazeve
i sušu, uticali na razvoj mahuna, što može stvoriti dodatnu volatilnost u
narednim mjesecima.
Podaci o prinosima i
površinama sugerišu stabilizaciju sektora, tržište uljane repice ostaje
osjetljivo na spoljne faktore, uključujući geopolitička kretanja, energetske
politike i promjene u strukturi globalne potražnje za biljnim uljima.
Comments
Post a Comment