Vremenske prilike ili neprilike diktiraju tempo radova u bašti

 

Radovi u baštama su u punom jeku, međutim iako se mnogima čini da je bašta već spremna za sadnju, priroda ne prestaje podsjećati na svoju nepredvidivost. Nestabilno proljetno vrijeme, s oscilacijama između toplih dana i hladnih noći, može ozbiljno utjecati na zdravlje sadnica. Baštovani i baštovanke sada imaju dva posla: da smanje stres biljka zbog hladnoće i pripremu biljaka za sadnju na otvorenom, gdje ih više neće štititi zidovi doma ili plastenika.

Reakcije biljaka na hladnoću: stres koji ne vidimo odmah

Mlade biljke, posebno toploljubive vrste poput krastavaca, tikvica, mahuna i paradajza, veoma su osjetljive na niske temperature. Kada se noćne vrijednosti spuste ispod 10 °C, biljke mogu doživjeti tzv. temperaturni stres. On se ne vidi odmah, ali usporava rast, slabi imunitet i čini sadnice ranjivima na bolesti i štetočine. U planinskim krajevima gdje su prognozirane temperature i do 0 °C, situacija je još ozbiljnija. Ne samo da će biljke biti pod stresom, već postoji i stvarna opasnost od izmrzavanja.

U ovoj fazi razvoja biljaka najvažniji zadatak je da zaštitimo mlade biljke. Prva linija obrane je pokrivanje sadnica agroplatnom. Taj lagani, prozračni materijal omogućava biljkama da dišu, a istovremeno podiže temperaturu za nekoliko stepeni ispod pokrivke. Time se značajno smanjuje rizik od oštećenja i daje mladim biljkama šansa da prežive hladne proljetne noći.

Kaljenje: osnaživanje biljaka za realne uslove života

Još jedan ključan faktor je prelazu iz zatvorenog u otvoreni prostor, odnosno kaljenje rasada. Biljke koje su dosad rasle u toplim, stabilnim uslovima stana ili plastenika nisu spremne za vanjske uticaje kao što je direktno sunce, vjetar, temperaturne razlike i raznovrsnu mikrobiološku sredinu zemljišta. Nagli prelazak iz takvih zaštićenih uslova u prirodu za njih predstavlja šok, koji često dovodi do stagnacije u rastu ili čak propadanja biljaka.

Zato je preporučljivo započeti kaljenje 10 do 15 dana prije očekivane sadnje. Proces je jednostavan. Počnite s iznošenjem rasada na otvoreno tokom toplijih dijelova dana, prvo na sat ili dva, zatim postupno produžujte boravak. Tako biljke postepeno razvijaju otpornost, jačaju vlastite zaštitne mehanizme i lakše se adaptiraju na nove uslove.

Važno je i da sadnja u otvoreno zemljište ne počne prije nego što se zemljište na dubini od 10 cm zagrije na barem 10 do 15 °C. U zavisnosti od regije, ovaj trenutak nastupa u različitim perioda. U kontinentalnim krajevima obično je idealan trenutak sadnje rasada na otvorenom mjesec maj, dok se u hladnijim područjima može pomjeriti i na sredinu juna. Tačan termin se određuje prema vremenskim prilikama i prognozama. To nije samo mehanički čin. Biljke u toj fazi doživljavaju višestruki stres, a ključ uspjeha leži u pravovremenoj zaštiti i postepenoj adaptaciji. Pokrovni materijali, praćenje vremenske prognoze i pažljivo kaljenje su nužni koraci ako želimo zdrave, otporne i plodne biljke. Ovaj prelazni period je osjetljiv, ali istovremeno i presudan. Biljke koje ga prođu bez većeg stresa, nagradiće vas bujnim rastom, obilnim urodom i cvjetanjem koje će trajati dugo nakon što se proljetni oblaci raziđu.