Prijedlog za sjetvu - grašak




Svaka bašta, bez obzira koliko bila mala ili velika, je oaza mira i izvor radosti za vlasnika. Bašta motiviše da ste stalno u pokretu, na svježem zraku, da promatrate prirodu, uči nas strpljenju, snabdjeva nas svježim povrćem, začinskim biljem, ljekovitim biljem, cvijećem i voćem. Naravno, bašta ima pozitivan uticaj i u finansijskom pogledu.

Pri planiranju bašte treba imati u vidu vlastite želje, potrbe i mogućnosti prostora. Izbor vrsta i sorti treba prilagoditi uslovima koji vladaju u bašti (sjena, dostupnost vode...), našim potrebama, zahtjevima pojedinih vrsta i sorti. Neke vrste ne možemo gajiti u malim baštama ili u sjeni i na to treba obratiti pažnju kod izbora biljaka koje ćemo gajiti.

Za gajenje povrća, začinskog bilja  i jagoda najpodesnije su gredice čija je širina 120cm. Ove gredice omogućavaju lak pristup sa obe strane i olašavaju radove oko biljaka (sadnja, sjetva, malčiranje, čupanje korova). Dužina gredica može biti proizvoljna u skladu sa našim potrebama i slobodnim prostorom u bašti. Najbolje je gajiti združene usjeve kako bi biljke jedna drugu poptomagale u rastu i razvoju i štitile od bolesti i štetočina. Na krajevima gredica obavezno posaditi neven, bosiljak, kadifice, dragoljub. Ove biljke će svojim mirisom da tjeraju mnogobrojne štetočine (nematode) i poboljšavaju imunitet biljka koje rastu na gredici.

Prije bilo kakve sjetve i sadnje potrebno je napraviti spisak koje to povrće i ostalo bilje želimo da gajimo za nas i naše porodice. Čak i u malim baštama možemo da gajimo jagode, da imamo grm malina, kupina ili ribizli, ogrozda. Na ovaj način ćemo obezbjediti svježe voće u sezoni.

U gajenju biljaka prednost dajte prirodnom načinu gajenja biljaka. Nije potrebno da se trujete povrćem iz svoje bašte kada ga možete uzgojiti na potpuno prirodan način.

Bilje koje se najčešće gaje u baštama su: paradajz, paprika, patlidžan, krastavac, salate, špinat, blitva, tikvice, jagode, bijeli luk, crveni luk, hren, menta, melisa, krompir, grašak, mahune...

Grašak

Grašak je povrtna vrsta koja pripada porodici mahunarki. On se može posijati veoma rano u proljeće i rano stiže za berbu. Osim toga, grašak će zbog sposobnosti korijena da vrši azotofiksaciju obogatiti zemljište sadržajem azota. Nakon graška odlično rastu sve lisnate kulture (kupus). Grašak dobro podnosi hladnoću, ali ne trpi sjenu. Ukoliko ga posadite na veoma sjenovito mjesto izostaje cvjetanje. Za klijanje, nicanje, rast i plodonošenje zahtjeva vlagu, ali ga ne sadite na vlažnim terenima jer dolazi do propadanja usjeva, trulenja biljke, češće se javljaju oboljenja kao što je pepelnica. Za rast graška pogoduje slabo kiselo, neutralno i slabo bazno zemljište.

Na veoma niskim temperaturama, oko 0°C, niče za 20 dana. Međutim, sjetvu na niskim temperaturama treba izbjegavati zbog propadanja sjemena, biljke imaju oslabljen imunitet. Optimalna temperatura za nicanje graška je 20 do 25°C i tada niče za 4 do 5 dana ako je zemljište dovoljno vlažno. Minimalna temperatura je 5°C. Sa sjetvom treba započeti rano u proljeće, već krajem februara ili početkom marta čim dozvole vremenski uslovi. Ranom sjetvom izbjegavamo veći broj bolesti i štetočina graška.

Sjetva se obavlja na dubinu od 4 do 8cm u zavisnosti od kvaliteta zemljišta. Na teškom, zbijenom zemljištu sjeme treba posijati pliće, dok na rahlom, rastresitom zemljištu dubina sjetve može biti veća. Ukoliko želimo produžiti berbu i upotrebu graška sjetvu treba obavljati u intervalima od 15 dana. Niske sorte posijati na međuredni razmak od 40 do 60cm. Razmak u redu zavisi od toga da li ćemo sijati grašak u trake, kućice ili redove. Usjev graška ne smije biti pregust. Raspored zrna treba da obezbjedi prostor za biljke i nesmetano strujanje vazuha kroz zasad graška - brže se suši lišće od vlage, magle i kiše.

Za male bašte preporučljivo je odabrati niske sorte graška. Ove sorte ne zahtjevaju podizanje velike armature, a i manje ih je potrebno đubriti. Dovoljan je jedan red špage razvući sa obe strane reda usjeva kako bi se biljke odigle od tla. Visokim sortama treba obezbjediti više hraniva kako bi izgradile nadzemnu masu koja će donijeti rod. Niske sorte ranije plodonose što je još jedan plus kod odluke koju sortu posijati.

Ukoliko je nedostatak vlage u tlu grašak treba zalijevati.

Comments