Kako sačuvati rizome kane do proljeća?

Ukoliko volite ukrasne biljke bogate zelenilom i cvjetovima kana je pravi izbor. Kod nas je najraširenija Canna indica. U Evropu su kane dospjele u 16. vijeku i od tada ukrašavaju dvorišta, ali i terase i balkone.

Nije zahtjevna biljka

Sve kane se odlikuju malom potrebom za njegom, ali ne trebamo zaboraviti da je to biljka koja voli toplotu, Sunce i vlagu. Izuzetno vole osunčana mjesta i uz redovno zalijevanje mogu cvjetati sve do kasne jeseni. Osjetljive su na niske temperature i tokom jeseni potrebno je rizome kane izvaditi iz zemlje i spremiti do proljeća kako bismo ih sačuvali do proljeća. U toplijim krajevima gdje nema opasnosti od izmrzavanja zemlje kana može da prezimi u tlu. Dovoljno je da mjesto gdje je kana rasla zagrnemo zemljom. U proljeće, kada prođe opasnost od mraza, potrebno je taj sloj zemlje odgrnuti kako bi kana neometano rasla. Ne zaboravite skratiti nadzemni dio.

Čuvanje rizoma kane tokom zime

Rizom kane je osjetljiv na niske temperature i potrebno ga je iskopati, očistiti od zemlje i pregledati. Odsjeći nadzemne dijelove kane na visini oko 15cm. Oštećenje dijelove odstraniti, a zdrave staviti u drvene gajbice na čije smo dno stavili papir. Ovako pripremljene rizome ostaviti u prostoriji nekoliko dana da se prosuše. Samo očišćeni i prosušeni rizomi će sačuvati klijavost do proljeća.

Optimalna temperatura za čuvanje rizoma je 10°C. Podrumi  su idealni za to, odnosna sva mjesta gdje možete uspješno čuvati krompir što se tiče temperaturnih uslova. Vazdušna vlaga u prostoriji treba da je niža.

Rizome možemo staviti u kantu ili sanduk sa pijeskom. Povremeno tokom čuvanja pijesak ovlažiti.

Drugi način čuvanja rizoma kane je da se rizome uskladište u piljevini.

Tokom čuvanja povremeno pregledajte rizime i uklonite one sa znakovima trulenja.

Agrotekstil - zaštita povrća tokom zime

Špinat, zelena salata, rukola, matovilac, rotkvice, radič, peršun lišćar, kupusnjače su samo neke od povrtnih vrsta koje uzgajamo tokom jeseni i zime. Bez obzira da li ih uzgajamo na otvorenom ili u zatvorenom prostoru, njihovu otpornost ove povrtnice su izložene dejstvu niskih temperatura. Na uzgajanim biljkama se javljaju manja ili veća oštećenja, a ekstremni uslovi mogu rezultirati propadanjem biljaka. Kako bi smo uživali u svježem povrću tokom jeseni i zime potrebno je zaštititi biljke, a najlakše to možemo uraditi upotrebom agrotekstila.

Agrotekstil štiti povrtnice tokom zime

Agrotekstilna folija, agrilno platno ili “poljoprivredna paučina“ izrađuje se od polipropilenskih vlakana koja se tkanjem, presanjem ili izvlačenjem oblikuju u platno koje služi za zaštitu biljaka od djelovanja niske temperature. Može da se koristi na otvorenom, u baštama, rasadnicima, plastenicima gdje se uzgaja povrće.

Prednost agrotekstila je što su lagani, ekološki prihvatljivi, jednostavni za primjenu. Dijele se prema gustini tkanja, propusnosti za svjetlost, vazduh i vodu, boji.

Bijeli agrotekstil odbija svjetlosne zrake, ne dopušta naglo kolebanje temperature,štiti biljke od hladnog vjetra i mraza.

Crni agrotekstil upija svjetlost, djeluje na zadržavanje vode u zemljištu, povećava temperaturu zemljišta.

Agrotekstil propušta vazduh, vodu i sunčevu svjetlost, ali je temperatura ispod njega i za 5°C veća od okolne. Znatno je manje i temeraturno kolebanje. Zemljište ispod agrotekstila se sporije zagrijava tokom dana, ali se sporije hladi tokom noći. To daje mogućnost biljci da se prilagodi na promjene temperature.

Zalijevanje se može obaviti i preko agrotekstila. Zbog mogućnosti isparavanja vode kroz pore ne dolazi do stvaranja kondenzata kao što je to slučaj sa najlonom. Isušivanje je postepeno, pa ne treba zalijevati prečesto.

Biljke ispod agrotekstila koji je dobro postavljen zaštićene su od dejstva krupnih kišnih kapi, vjetra.

Jednostavno postavljanje

Na malim površinama postavljanje agrotekstila je jednostavno i obavlja se ručno. Dovoljno je da se biljke prekriju agrotekstilom, a krajevi se pričvrste nagrtanjem zemlje ili postavljanjem cigle, drveta ili drugog priručnog materijala. Mogu da se koriste i namjenski klinovi za zatezanje i učvršćivanje agrotekstilnog platna.

Prilikom postavljanja agrotekstil se dobro zategne iznad biljaka. Visina na koju se postavlja zavisi od povrtne vrste, njene visine i faze razvoja. Ukoliko se agrotekstil postavlja da štit biljke tokom klijanja i nicanja onda se jače zategne iznad same površine tla, a poslije nicanja se skida. Kod zimskih salata agrotekstil se može postaviti cijelo vrijeme uzgoja, ali mora biti tako postavljen da biljke mogu nesmetano da se razvijaju, ne smije biti prezategnuto.

Kupupusnjače koje tokom zime ostaju u polju možemo zaštiti posebnim agrotekstilom koji se odlikuje gustim tkanjem. Grašak, bob, blitva, endivija, mladi luk se mogu zaštiti agrotekstilom.

Osim za zaštitu povrća agrotekstil možemo koristiti za zaštitu voćnih stabala, pogotovo kada se radi o mladim sadnicama, ljekovitog bilja, trajnica, ukrasnog grmlja i drveća.

Radionica izrade prirodnog labela

Moje djevojke iz Udruženja žena "Bubamara" Banja Luka su nastavile sa radionicama prirodne kozmetike. Ovaj put su pripremile 

RADIONICU IZRADE PRIRODNOG LABELA

Udruženje žena „Bubamara“ Banja Luka organizuje radionicu “Izrada prirodnog labela”. Radionica će se održati 27.10.2018. godine, subota, u 12h u sali broj 29 Narodne i univerzitetske biblioteke RS u Banja Luci.

Voditeljica radionice: Branka Topić.

Na radionici ćemo naučiti kako izraditi labelo za usne od prirodnh sastojaka za sve Vas koje ste u potrazi za odgovarajućim labelom, balzamom za njegu usana. Ovo labelo hidratizira i njeguje usne, ne troši se brzo, ne ostavlja masan trag i veoma je postojano.Labelo koje ćemo pripremiti ne sadrži vještačke boje i konzervanse. 

Cijena radionice je 10KM. 
Sav materijal za izradu labela je uključen u cijenu radionice. Sve što trebate ponijeti jest dobra volja i veliki osmijeh. Labelo koje napravimo ćete ponijeti kući.

Prijave putem FB stranici Udruženja.

Za članice koje redovno plaćaju članarinu i članice koje su oslobođene plaćanja radionica je besplatna.

Pravo vrijeme za sadnju ozimog bijelog luka

Da li ste posadili ozimi bijeli luk?

Kako da razlikujete ozime i jare varijetet bijelog luka?

U Tekstu

Čuvanje krompira tokom zime?

Kako ste ušuškali krompir?

Zbog velikog sadržaja vode krtole krompira su osjetljive i potrebno je ispuniti određene uslove kako bi smo ih sačuvali tokom zime.

Više u Tekstu

Kada uraditi zimsku rezidbu voćnih stabala?

Pošto sam dobila mnogo pitanja vezanih za zimsku rezidbu ovo je odgovor za najčeće pitanje.

Zimska rezidba voćnih stabala je redovna aktivnost u voćnjaku i ona osigurava dobar urod sledeće, ali i svih narednih godina. Na mladim voćnim sadnicama ovom rezidbom ćemo oblikovati krošnju, a kod starijih stabala uspostaviti ravnotežu između rasta i rodnosti.

Za stabla u malim vrtovima, amaterskim voćnjacima bolja je opcija da zimsku rezidbu uradite tokom ranog proljeća, prije kretanja vegetacije.

Razlog zašto zimsku rezidbu treba obaviti tada je što ako rezidbu uradimo tokom kasne jeseni i početka zime može doći do pojave izmrzavanja rodnih pupoljaka i gubljenja roda tokom sledeće godine, ulaska voćnog stabla u periode alternativne rodnosti (kada voćka ne rađa plodove svake godine).

Zbog toga je bolje da ostavimo rezidbu za februar ili mart. Ukoliko dođe do izmrzavanja pupoljaka  tokom zime mi na proljeće možemo vidjeti koliko je pupoljaka izmrzlo, kakvu ćemo rezidbu napraviti, da li ćemo ukloniti više ili manje  drvne mase (grana i dijelova grane). Prilagodićemo intenzitet rezidbe situaciji na terenu.

Međutim, ako tokom jeseni uradite rezidbu oštećujete grane stabla i one postaju osjetljive na izmrzavanje, uklanjate grane sa rodnim pupoljcima. Ne znamo kakva će biti temperatura tokom zime i da li će doći do izmrzavanja. Proces izmrzavanja najčešće ide od vrha grane ka osnovi.

Ukoliko imamo dvije  granu sa 10 rodnih pupoljaka, a jednu prikratimo i ostavimo 5 pupoljaka može se desiti da tokom zime nastupi period sa minus temperaturom i dođe do izmrzavanja 3 pupoljka. Na grani koju smo orezali ostaju nam samo 2 rodna pupoljka, dok na grani koju smo ostavili za rezidbu tokom proljeća ostaje 7 pupoljaka.

U tome je prednost rezidbe tokom ranog proljeća. Ostavljamo sebi i voćnom stablu više mogućnosti da i sledeće godine uživamo u svježim voćnim plodovima.

Isti je slučaj i sa većinom ukrasnog drveća i grmlja, samo što je u tom slučaju naglasak na vegetativnim pupoljcima i mogućnošću da oblikujemo krošnju kako smo zamislili.

Jabukovo sirće - lijek iz davinina

Od plodova divlje jabuke možemo i sami napraviti najkvalitetnije sirće. Ukoliko nemamo plodove divlje jabuke dobro će nam doći i plodovi sa stabala koja nisu tretirana hemijskim sredstvima.

O ljekovitosti jabukovog sirćeta i receptu u Tekstu