Uspješna farma porodice Brkić iz Blatne: Krenuli s 10, a sada imaju 25 muznih krava

Porodica Milana i Milene Brkić i Blatne kod Novog Grada je krenula s 10 muznih krava. 

Ova složna porodica je uspjela da poveća broj grla na farmi, nabave svu potrebnu mehanizaciju. Imaju i voćnjak, baštu, plastenik.

Imanje je u predivnoj dolini.

Više o njima i još fotografija  u Tekstu

Udruženje građana "Berek": Ponosne smo na naše krojačke radionice

Program osnaživanja nezavisnih medija,

Independent media empowerment program (IMEP)

Ovaj tekst se realizuje u okviru projekta "Žene pričaju" zahvaljujući sredstvima iz IMEP program New Voices podržanog od strane USAID-a i Centra za promociju civilnog društva.

Udruženje građana „Berek“: Ponosni smo na naše krojačke radionice

Kroz krojačke radionice Udruženja građana „Berek“ prošlo je preko 160 žena koje su načile tajne krojačkog zanata. Kako bi poboljšale svoj položaj i učinile život ljepšim žene iz prijedorskog povratničkog naselja Raškovac su osnovale udruženje.

Od nule do radionica krojenja i šivenja

Predsjednica udruženja Sabira Medić se 2000. godine vratila svojoj kući, a 2004. godine je sa ženama povratnicama osnovala udruženje. Želja da povratnički život učine boljim bila je jača od problema koje je trebalo prevazići. Zahvaljujući pomoći Gradske uprave i Kraljevine Norveške dobili su finansijska sredstva da obnove, opreme devastiran prostor mjesne zajednice, kupe potrebne šivaće mašine. Bila je to velika promjena u povratničkom naselju koja je pokrenula žene.

Sabira Medić: "Počele smo od nule, a uspjele renovirati, opremiti prostor i kupiti potrebne mašine."

Od gospođe Sabire saznajem i kako su počeli: „Naš početak je bio od nule. Prostor je bio devastiran i bilo je potrebno obnoviti ga, uvesti struju, nabaviti namještaj, opremu i materijal za rad. Zahvaljujući donatorskim sredstvima uredili smo ovaj prostor u dijelu objekta MZ Raškovac i kupili potrebne šivaće mašine. Pošto sam ja krojač po struci i penziju sam zaradila za krojačkom mašinom željela sam svoje znanje i iskustvo podijeliti sa ženama kako bi se mogle lakše zaposliti, sašiti nešto za sebe. Započeli smo sa realizacijom krojačkih radionica čim smo nabavili šivaće mašine. Kroz naše radionice je prošlo preko 160 žena koje smo naučili kako se rukuje mašinom, kako se kroji i šije.“

Od donatorskih sredstava kupile su savremene mašine, ostalu opremu i materijal za šivenje

Od krpe do haljine

Do sada su organizovali devet radionica, a uskoro organizuju radionicu za sledeću grupu žena. Žene na ovim radionicama uče sve vještine i tajne krojenja i šivenja.

Gospođa Sabira sa polaznicama radionice. Tašne su same sašile.

„Na ovaj način pomažemo ženama da poboljšaju svoj socio-ekonomski položaj. Naše radionice pohađale su pripadnice različitih vjerskih i nacionalnih grupa, žene različitog obrazovanja, žene povratnice i sve su se odlično družile, učile i sarađivale. Važno mi je da svaka žena odavde ponese kvalitetno znanje i vještinu, da samostalno može da kroji i sašije odjevne i upotrebne predmete. Započinjemo sa upoznavanjem mašina za šivenje, postupcima krojenja, a tokom vremena žene savladaju vještinu šivenja. Učenje kreće sa jednostavnim stvarima, poput obrubljivanja krpa, a tokom vremena šijemo sve zahtjevnije stvari. Žene šiju krpe, posteljinu, stolnjake, kecelje, tašne, a na kraju ih učim kako se šiju odjevni predmeti (suknje, bluze, haljine).“

Dio polaznica devete radionice. Kecelje su same šivale.

Dodjela certifikata polaznicama 

Potreban materijal za radionice je obezbjeđen kroz projekat, ali ne zaboravljaju ni humanitarni rad. Od poslednje radionice poklonile su komplete posteljine za Odjel  neurologiju Bolnice u Prijedoru.

„Dala si nam kruh u ruke!“

Veliki broj žena koje su prošle kroz radionice su se ubrzo zaposlile, pokrenule vlastite biznise ili koriste stečeno znanje za vlastite potrebe. To i jeste cilj i životna misija gospođe Sabire: „Ženama je danas teško doći do zaposlenja, a krojenje i šivanje im omogućava da se zaposle, da pokrenu vlastite radnje, da poboljšaju finansijsku situaciju svojih porodica. Bez obzira da li se radi o povratnicama ili ne sve žene dijele iste probleme i želje za boljim životom, a ja im omogućavam da nauče vještinu koja im može pomoći.“

"Učim ih sve tajne ovog zanata, kako da kroje, šiju majice, suknje, bluze, haljine."

Jedna radionica je bila organizovana za žene iz Sanskog Mosta, a trideset žena je prošlo kroz radionicu. Zahvaljujući gospođi Sabiri ove ženu su pronašle snagu da osnuju udruženja u Majdanu, Zdeni, ali i vlastite poslove izrade narodnih nošnji, papuča, ručnih radova. Zajednička poruka polaznica je bila: „Otvorila si nam oči i dala kruh u ruke.“

Zanat koji ne izumire

Posebno raduje da su djevojke i mlade žene zainteresovane za radionice ovog Udruženja. Osim što dobiju kvalitetno znanje svaka polaznica sašije suknju, majicu, bluzu.

„Naše polaznice učim kako se vadi kroj, kako se porubi, prišije rajfešlus. Važno mi je da na kraju radionice svaka žena ima znanje i vještinu da samostalno može da kroji i šije. Svakoj ženi su vrata uvijek otvorena. Mnoge donesu svoje majice ili stare teksas hlače pa pravimo suknje. Učim ih i kako da iskoriste svaki komad materijala, preprave i poprave stare odjevne komade. Raduje me što je mnogo mladih djevojaka i žena zainteresovano. Pored krojenja i šivenja učim ih vezu, kako da spoje tradicionalne tehnike sa modernim odjevnim predmetima. Polaznice sam naučila kako da sebi sašiju cekere, torbe koje one nose sa ponosom.“

U vještim rukama nastaju haljinice za djevojčice.

Planiramo sledeću radionicu, jer je mnogo zainteresovanih žena.

Narednu radionicu će najaviti putem medija ili se možete informisati preko FB stranice Sabire Medić.

"Žene su snaga svake zajednice."

Posebna tehnika porubljivanja stolnjaka.

Japanski dvornik: Invazivna vrste koja uništava asfalt i kuće

Pored Japanskog dvornika prolazimo, ne primjećujemo ga. a ova biljka sve više osvaja prostor i nanosi razne štete.

Polagano zauzima sve više prostora i primjetimo ga kada je već napravio problem, kada ga je teško odstarniti, ukloniti.

Više o Japanskom dvorniku

Pijavica

Danas sam otkrila pijavice dok sam tražila žabe. Nastavljam dalje sa istraživanjem prirode. Vidjećemo šta ću još otkriti!

Švajcarkinja stažira na permakulturnoj farmi blizu Mostara - u BiH vidi veliki potencijal

Mirela Šimaga iz Švajcarske stažira na permakulturnoj farmi Udruženja Nešto Više iz Mostara. Do sada je posjetila brojne pojedince i organizacije koji promovišu regenerativnu poljoprivredu i permakulturu. U planu joj je da na jesen organizuje međunarodnu Konferenciju u Mostaru.

Više o Mirelinom radu u Tekstu

Vrisak - modni brend jedne Ane

Program osnaživanja nezavisnih medija,

Independent media empowerment program (IMEP)

Ovaj tekst se realizuje u okviru projekta "Žene pričaju" zahvaljujući sredstvima iz IMEP program New Voices podržanog od strane USAID-a i Centra za promociju civilnog društva.

Vrisak - modni brend jedne Ane

U svijetu uniformnog oblačenja, lišenog jedinstvene elegancije ono što stvara Ana Lukić izaziva vrisak oduševljenja. Banjalučankama je dobro poznat modni brend ove mlade kreativke.

Ana u novoj radnji koja je istovremeno i kreativno mjesto.

Od izrade nakita do modnog brenda

Ana potiče iz porodice kreativki i vrijednih žena. Od majke je naučila da šije, a od tetke, koja je vrsna vezilja, naučila je tehnike vezenja. Kreativnost koju je posjedovala potaknula je da izrađuje nakit, a tokom vremena njena zainteresovanost prema rukotvorinama i kreativnom radu se proširila. Vrata prema svijetu je bila FB stranica Vrisak

Sve je započelo izradom nakita.

„Počela sam prije sedam godina. Prvo sam radila nakit, zatim majice koje su postale prepoznatljive. Sledeći korak su bile suknje i cekeri, a sada u ponudim imam mnogo različitih predmeta koji su ručno izrađeni. Odlučila sam da otvorim radnju i pokažem modele haljina, majica koje izrađujem. Trenutno smo na novoj lokaciji radnje koja je istovremeno i kreativni studio u kome izrađujem odjevne premete, cekere, nakit.

Cekeri od eko kože ukrašeni su motivima narodnog veza koje Ana sama izrađuje.

Prirodni materijali i vez

Odjevne predmete koje stvara izrađuje od prirodnih materijala. Već na prvi dodir osjetićete mekoću i kvalitet materijala od kojih su izrađene suknje, majice, haljine. Većina materijala sa kojma radi ne pripada grupi modnih tkanina koje se mogu pronaći kod većine uvoznika i to je problem koji prevazilazi. Želja joj je da njene haljine, majice i suknje budu prepoznatljive po kvalitetu materijala i spoju sa vezom i drugim ručno izrađenim aplikacijama.Tradicionalni motivi veza je dodala kao motive. Inspiraciju nalazi u tradiciji veza centralne Bosne, Krajine, ali i širom Balkana.

Moderna haljina i detalj tradicionalnog veza.

„Bitno mi je da je svaki odjevni predmet izrađen od prirodnih materijala, poput pamuka ili lana. Posebno imam kolekciju za trudnice kojima odgovaraju prirodni, lagani materijali. Za ljeto sam pripremila kolekciju gdje su najviše zastupljeni pamuk i laneni materijali. U novoj kolekciji zastupljen je vez. Ja sam iz centralne Bosne koja se odlikuje bogatim motovima veza. Sticajem okolnosti sada živim u Krajini koja je isto bogata vezom. Spojila sam tradicionalne motive veza sa modernim trendovima i nova kolekcija haljina sa etno motivima je naišla na dobre reakcije kupaca.“

Haljine za vrisak

Anine haljine su kvalitetom, lepršavoću i udobnošću pronašle svoj put prema ženama. Svaka hajina je izrađena sa mnogo pažnje i stvorena da bude nošena, da se žena u njoj osjeća udobno, ali i elegatno.

„Motiv mog brenda je žena sa blago podignutom glavom spremna za vrisak. To je žena koja vrisne od pozitivnog iznenađenja i oduševljenja kada vidi modele haljina, majica, suknji, cekera ili nakita koje sam izradila. To je i ideja Vriska da stvori modele koji su udobni, elegantni, ali malo zapanjuju i šokiraju. Da spojim udobno i prepoznatljivo.“

Veliki dio aplikacija na odjevnim predmetima i cekerima pravi sama ili je to kombinacija štampanih motiva sa ručno izrađenim dodacima.

„Radim vez koji ide uz haljine i cekere. Svaku haljinu, majicu i suknju prate broševi ručno izrađeni od čipke, svile, raznih tilova, trakica, cirkona.“

Sprema se za modnu reviju

Planira da tokom jeseni održi modnu reviju u Banja Luci gdje bi predstavila odjevne predmeta u kombinaciji sa vezom iz cijele Bosne i južne Srbije. Kolekcija će obuhvatati period jesen i zimu. Predstaviće dvije kolekcije: kolekciju sa vezom i kolekciju za zaštitnim likom dame. Planira da predstavi oko 50 modela. Trenutno nabalja materijale za nove kolecije.

U planu joj je da pokrene i kolekciju kožnih torbi čiji dizajn će nastaviti sa pričom po kome je Vrisak postao prepoznatljiv. Kao i do sada, kombinovaće vez, karakteristične slike i ručno izrađene ukrase.

Do sada je izlagala sa banjalučkim kreativcima okupljenim oko Dragane Čorokalo i Sonje Bikić. Takvi sajmovi su idealna prilika za kreativce da njihovi radovi ugledaju svjetlo dana, da se javnost upozna šta to rade. U živom kontaktu sa kupcima je shvatila da narod cijeni ručno izrađene predmete.

Više o Aninom radu možete pronaći na Instagramu i FB stranici

Život između Une i Grmeča

Program osnaživanja nezavisnih medija,

Independent media empowerment program (IMEP)

Ovaj tekst se realizuje u okviru projekta "Žene pričaju" zahvaljujući sredstvima iz IMEP program New Voices podržanog od strane USAID-a i Centra za promociju civilnog društva.

Život između Une i Grmeča

Kada provedete jedan dan u Blatni, kod Novog Grada, ostajete zadivljeni prirodnim ljepotama ovog mjesta, obalom rijeke Une, ali i vrijednim podgrmečkim ženama. Pored rada na imanjima, farmama, domaćinstvu, brige o porodici one pronađu vrijeme da uzgajaju cvijeće u svojim dvorištima, da se bave izradom rukotvorina.

Trivunu i Stanu sam zatekla kako kupe sijeno

Vrijedne žene iz Blatne

Mnogo je toga čime se mogu pohvaliti žene iz ovog podgrmečkog mjesta. Ono što ćete prvo zapaziti je da su dvorišta ispred kuća lijepo uređena i prepuna cvijeća, da su bašte uredne i bogate raznim vrstama povrća.

Desa okopava baštu

A cvijeća ima raznog, od ruža do različitih jednogodišnjih vrsta koje žene same uzgajaju.

Žene su očuvale mnoge stare sorte povrća. Od povrća iz bašti, plodova iz voćnjaka i prirode pripremaju raznorazne proizvode za zimnicu. Dok pješačite kroz Blatnu možete vidjeti koliko su bašte uredne, okopane i koliko je ljubavi, znanja, vremena i rada uloženo u njih. Stignu žene poslije rada u polju, rada na farmama i plastenicima da uzgajaju povrće fantastičnog kvaliteta i okusa, jer domaća hrana je najbolja.

Uzgaja se kupus, luk, grašak, krompir, mrkva

Trivuna Ćulibrk je svoj život nakon penzionisanja i rata nastavila u Blatni: „Ovdje sam sa suprugom nastavila živjeti i uklopila se u život. Imam baštu u kojoj uzgajam povrće i na koju sam veoma ponosna. Sve što pojedemo znam da je zdravo i svježe. Osim toga, bavim se ručnim radom poput veza, heklanja, pletenja. To sam prenijela i na svoje kćerke.“

Trivuna Ćulibrk 

U selu je i vodenica potočara gdje od uzgojenog žita i kukuruza melju najbolje brašno za pripremanje tradicionalnih jela. Putevi su asfaltirani, a imaju i gradski vodovod. U mjestu je osnovna škola, fudbalski teren, a šume čine ovo mjesto vazdušnom banjom. Blatna je mjesto idealno za život u idiličnoj prirodi. Pravo mjesto da se pobjegne od stresa savremenog života, uživa u prelijepoj i bogatoj prirodi. Lijeska raste svuda, a u sezoni berbe gljiva trpeza je obogaćena raznim vrstama gljiva ubranim iz prirode, poput lisičarki i drugih vrsta. Ovdje ćete naći i voćne vrste koje nisu karakteristične za kontinent. Smokve rastu na okućnicama i nisu samo ukras već daju i bogat urod.

Vodenica potočara

„Ne brinemo o tome da li je voće i povrće tretirano pesticidima. Znamo da sjeme našeg povrća, domaćeg kukuruza nije GMO, nije tretirano raznim otrovima. Skoro sva hrana koju jedemo potiče sa naših njiva, iz naših domaćinstva“ – zajednički je zaključak žena - „Jedan dio žena radi na poslu, putuje u grad, drugi dio je našao posao na svojim imanjima. Imamo plastenike, farme, uzgajamo krave, ovce, živinu, održavamo domaćinstva, izrađujemo rukotvorine. Nije lako, ali se uz dobru organizaciju i podršku članova naših porodica sve stiže.“

Rukotvorine podgrmečkih žena su odavno poznate, a unutrašnjost kuća je ukrašena njihovim djelima.