Monday, 21 January 2019

Dezinfekcija zemljišta - koje su biološke metode




"Zamor zemljišta"
se javlja zbog intenzivnog uzgajanja biljaka u plasteniku i  njihove stalne smjene.
Tokom godina dolazi do nakupljanja prouzrokovača biljnih bolesti i raznih štetočina koji umanjuju ili u potpunosti mogu da unište gajene biljke.

Zbog toga se vrši dezinfekcija zemljišta. 
Postoje razni postupci, a prednost uvijek treba dati biološkim - neotrovnim postupcima.

Više u Tekstu

Saturday, 19 January 2019

Mali trikovi za ranu sjetvu






Nova sezona sjetve uskoro počinje, a malim trikovima možemo još više uživati u svojoj bašti.

Prva salata

Kao i svakog proljeća u kuhinji ćete pronaći glavice crvenog luka koje su proklijale i nisu više za upotrebu. Ne bacajte ove glavice već ih iskoristite da dobijete prvu svježu salatu. Glavice koje su proklijale i imaju zelene listiće treba da su zdrave, da nema znakova truleži. Nije nikakav problem što su se one isušile i smrežurale. Samo glavice koje su trule odbacite. Zdrave, proklijale glavice posadite u baštu ili u saksije čim vremenske prilike to dozvole. Ne zatrpavajte zelene listiće koji su se pojavili na vrhu. Već nakon nekoliko dana, u zavisnosti od temeraturnih uslova, možete sa glavice da berete mlade, svježe listove crvenog luka. Dovoljne su 2 do 3 glavice da uberete dovoljno mladih listova i spremite salatu za svoj obrok. Uvijek berite rubne, dobro razvijene listove, a mlade listove u centru glavice ostavite da rastu. Listove ćete moći brati u intervalima sve do pojave cvjetne drške. Vi odlučite da li ćete ove glavice ostaviti da daju sjeme – barut ili ćete ih počupati i odložiti na kompostnu hrpu.

Što ranije posijte bob

Bob je zaboravljeno povrće, ali nenadmašnog okusa. Ukoliko ga niste posijali tokom jeseni čim vrijeme dozvoli potrebno ga je posijati. Briga o bobu je ista kao i za grašak, ali bobu nije potrebna armatura da bi stajao uspravno. Problem sa bobom je čišćenje sjemena, ali će vas bob svojim okusom i te kako nagraditi.

Sa jedne gredice dva uroda

Prilikom sjetve crvenog i bijelog luka količinu lučica i čenova možete udvostručiti ukoliko volite da jedete mladi bijeli i crveni luk. Tokom vremena ćete počupati svaku drugu biljku mladog luka i ostavićete dovoljno prostora za razvoj glavica. Na ovaj način ćete sa jedne gredice imati dva uroda: mladi luk i glavice luka. Obratite pažnju da je kod ovakve setve potrebna bolja ishrana biljaka i u slučaju suše potrebno je dodatno navodnjavanje zbog gušće sjetve.

Niske sorte graška

U rano proljeće obavlja se rana sjetva graška. Uvijek biram niske sorte kraće vegetacije. Razlog mog izbora je što za niske sorte nije potrebno podizati veliku armaturu, potrebno je manje đubriva, kraća je vegetacija i ove sorte brže oslobađaju prostor (uklanjaju se sa gredice) i poslije njih se mogu posaditi rane kupusnjače.

Razne salate

Osim zelene salate  tokom ranog proljeća može se direktno u baštu posijati rukola koja će veoma brzo dospjeti za berbu.

Tuesday, 15 January 2019

Kako uzgojiti dobar rasad povrća




Nova sezona je na pragu.

Da li se spremate za sjetvu rasada?

O tome šta je važno da uzgajanje bude uspješno, kada se sije sjeme u novom Tekstu

Monday, 14 January 2019

Planiranje bašte - da rad u bašti bude uživanje




Ove zimske dane možemo iskoristiti za planiranje bašte. Bez dobrog plana nema ni uspjeha u baštovanstvu. Dobar plan bašte treba da obuhvati vaše želje i mogućnosti odabranog mjesta, a da na kraju dobijete baštu ugodnu za boravak.

Bašta nije samo mjesto proizvodnje povrća i drugog bilja već mjesto ugodno za boravak. Zato uzmite olovku i papir ili laptop i zapišite šta to želite da posijete u svojoj bašti. Za dobar plan bašte postavite sebi pitanja koja će vam pomoći da napravite plan bašte po vašoj mjeri:

1.    Šta jedu članovi porodice?
Besmisleno je saditi kupus ako niko u porodici ne jede kupus ili ste alergični na jagode. Odredite šta je to što bi željeli da uzgajate. Koje su to najčešće biljne vrste koje koristite? Želite li da probate nešto novo? Možda želite baštu začina ili ljekovitog bilja ili želite da posadite nekoliko voćkica?

2.    Kakav je prostor?
Sve želje trebate uskladiti sa prostorom na kome planirate baštu. Koja je površina bašte? Da li je moguće navodnjavanje? Da li je bašta u sjeni? Gdje se nalazi bašta? Nije isto da li je bašta na planini, pored mora ili ste kontinentalac poput mene i imate baštu pored rijeke duž čijeg toka veoma rano u proljeće dolazi topli južni vjetar. Uslovi prostora diktiraće izbor biljnih vrsta koje ćete uzgajati.

3.    Koji je način uzgajanja?
Da li ćete orati zemlju ili praviti uzdignute gredice ili ćete malčirati?

4.    Koliko će osoba učestvovati u pripremi, sjetvi, sadnji, kopanju, malčiranju i drugim radovima u bašti?

5.    Da li ste nabavili sva potrebna sjemena, sadnice ili još nešto trebate kupiti? Alat?

Ovo su osnovna pitanja, a u zavisnosti od vaših želja biće više pitanja. Da li imate prostora za sadnju voćnih stabala? Čak i u najmanju baštu možemo posaditi neku voćnu vrstu. Postoje sorte čija stabla su malih dimenzija. Odabirom podloge kalemljene voćke utičemo na bujnost stabla. Voćke sa podlogom sijancem su bujnije i dugovječnije, dok kržljave podloge daju stabla manjih dimenzija. Zatim,  tu su voćne vrste koje formiraju žbun ili jagode koje formiraju živiće. Važno je da znate šta želite i da imate dovoljno znanja ili poznajete nekoga sa dovoljno znanja da možete prilagoditi svoje želje i mogućnosti prostora.

Cvijeće, začinske i ljekovite biljke nisu samo ukras. Pravilnim odabirom biljnih vrsta, njihovim kombinovanjem i sadnje cvijeća i drugog bilja možemo od bašte naraviti prijatnu oazu u kojoj će biljke da štite jednu drugu od štetočina i pojave oboljenja. U svakoj baštiu kojoj ne koristimo hemijska sredstva zaštite obavezne su vrste poput: nevena, bosiljka, mente, melise, kadifice, hrena, cinije, kamilice, čili paprike i mnoge druge. 

Kakav oblik gredica želite?

Da li želite „sve pod konac“, pravougle gredice ili okrugle, spiralne gredice? Gredice sa jednom vrstom ili jednom sortom ili će te zasaditi miješane biljne vrste? Možda više želite da od bašte.

Da li želite mjesto za odmor?

Ovo mjesto će vam svakako trebati. Tokom rada u bašti ćete željeti napraviti pauzu, možda popiti sok ili kaficu ili limunadu da se osvježite. Mjesto za odmor može biti odličan način da se povežu kuća i bašta i da sve čini jedinstveno imanje.

Planirajte gdje ćete držati alat za baštu. Da li će to biti podrum kuće, neki objekat ili ćete jednostavno napraviti privremeni objekat za čuvanje stvari poput alata, kanti za zalijevanje, obuće za baštu.

Ovo su samo neka od pitanja koja će vam pomoći u planiranju bašte. Najteža situacija je da nemate plan i da u trenutku sjetve planirate. Da bi olakšali sami sebi i uživali u radu pomoće vam plan bašte.

Sunday, 13 January 2019

Kunići kao kućni ljubimci




Kunići

Fantastični kućni ljubimci


Poslednjih godina sam udomila mnogo kunića koje nesavjesni vlasnici izbace, a ove male, vesele životinjice nisu to  zaslužile. Psi i mačke se nekako i snađu na ulici, ali kunići nemaju tu šansu. Oni nisu pripremljeni na život vani i brzo postaju plijen.


Poslednji kunić kojeg sam udomila je bio veliki orijaš kojeg je komšija pronašao u malom kavezu pored kontejnera sa žuljevima i ranama na nogama. Nemojte imati kunića ili bilo kojeg kućnog ljubimca ako se nećete brinuti o njemu. Nije to igračka za 2 do 3 mjeseca dok su slatki i mali.

Više u Tekstu

Thursday, 10 January 2019

Bašta prvi put - Šta će vam olakšati radove?





Kada baštu imate po prvi put susrećete sa mnogo pitanja i mogućnosti. Kada ste već odredili gdje će i kolika će biti vaša bašta, šta ćete uzgajati možete započeti avanturu pod nazivom „Moja bašta“.

U zavisnosti od stanja na parceli i kvaliteta zemljišta potrebno je prilagoditi radove. Najbolje bi bilo da imate parcelu na kojoj je površina čista ili je već bila obrađivana. Parcela gdje je bila nečija bašta ili su uzgajane neke druge bilke ima svoje prednosti i mane. Prednost je što takvo zemljište ne zahtjeva teške radove, osim ako prethodni vlasnik nije bio toliko nemaran da vam je ostavio užasan nered.

Nikada za svoju baštu ne uzimajte parcelu na kojoj je uzgajan kukuruz gdje su korišteni herbicidi za uništavanje korova. Zbog velike upotrebe herbicida u kukuruzu velika je vjerovatnoća da je zemljište zatrovano ostacima pesticida. Osim opasnosti  po zdravlje ostaci pesticida mogu da umanje ili u potpunosti onemoguće rast povrća i drugog uzgajanog bilja na toj parceli.

Što je zemljište više zaraslo to znači i da ćete više raditi kako bi uklonili suvišno bilje. Drugo problem kod zaraslih parcela je da je to svijet za sebe, a vi ćete doći i narušiti odnose u toj zajednici. Može se desiti da na toj parceli postoje insekti, a vi uklonite biljke koje su njihova hrana i sklonište. Kod nas je bio slučaj da su iz Električnog mijenjali stare drvene bandere i postavljali nove betonske. Zbog tog posla su uklonili živicu koja se formirala. Rezultat je bio da smo te godine imali invaziju crnih biljnih ušiju i čim se živica ponovo formirala one su se povukle i nemamo više problema s njima. Tako da znate da ste uljez u svijetu koji se formirao bez vašeg uticaja.

Od kvaliteta zemljišta zavisi i način obrade. Za početnike bi najlakše bilo da u jesen izvrše oranje, a tanjiranje – frezanje na proljeće. Dobićete površinu koja je dovoljno rahla da lako možete formirati gredice. Oranje se može obaviti i tokom proljeća, ali što ranije. Bez obzira da li ćete sledećih godina obrađivati zemljište oranjem, frezanjem ili nećete obrađivati zemlju ukoliko ste početnik i prvi put imate baštu ovo prvo oranje će vam olakšati rad.

Drugi način je da na očišćenom zemljištu formiramo gredice bez kopanja ili da napravimo gredice sanduke u koje ćemo dodati supstrat. O formiranju gredica u nekom sledećem postu.

Oranje nikada ne smije biti preduboko. Idealno bi bilo da iskopate rupu i napravite presjek zemljišta u bašti. Dovoljna je dubina od 25 do 30cm (standardna dubina oranja). Ovaj presjek će vam dati odgovor koliko je debeo površinski sloj zemlje, sloj u kome raste korjenje biljaka, da li su prisutne gliste, kakvih još organizama ima. Od debljine površinskog sloja zavisi i dubina oranja. Što je taj sloj tanji i dubina oranja će biti manja, odnosno oranje će biti pliće. Na ovaj način neće vam mrtvi sloj iz dubine dospjeti na površinu i na taj način umanjiti uspjeh vašeg baštovaskog poduhvata.

Zemljišta u prirodi uvijek imaju neku „manu“ i priroda ih nije namjenski stvarala za nas, zbog toga se trebamo prilagoditi zemljištu u našoj bašti i obogatiti ga dodavanjem stajskog đubriva, lišća, trave. Naravno, prilagođavamo se i izborom biljaka. To nije proces koji uradite jednom i gotovo je. Stvaranje kvalitetnog baštenskog zemljišta je proces. Možda ste među sretnicima da u startu imate kvalitetno i plodno zemljište, ali ga trebate održavati da takvo i ostane. Iz svog iskustva, nekoliko puta mjenjanja mjesta bašte, mogu reći da će vam i za najlošije zemljište trebati 5 godina da osjetite promjenu. Na zemljištu koje je bilo zbijeno, tvrdo uspjeli smo da vratimo gliste. Svake godine smo vraćali bašti ono što smo od nje uzimali (biljne ostatke), sami pravili kompost, biljna đubriva. Gliste su se same vratile.
Ukoliko se pitate zašto spominjem gliste odgovor je da su one potvrda da je zemlja živa, a samo takva zemlja je plodna zemlja, zemlja sa manje štetnih organizama.

Jedna od bitnih stavki je dostupnost vode. Da li je u blizini bašte izvor, potok, jezero ili ste iskopali rezervoar za vodu. Kada spominjemo vodu ne mislim na vodu iz česme. Voda iz česme je preskupa, a i nije pogodna za zalijevanje zbog sadržaja sredstava za dezinfekciju koja negativno utiču na gajene biljke.


Tuesday, 8 January 2019

Korisne ptice su gladne tokom zime - Kako ih nahraniti?



Tokom vegetacije vrijedne ptice pojedu preko 10 000 štetočina i tako nam pomažu u zaštiti biljaka. Zima je vrijeme kada im se možemo odužiti i postaviti hranile i hranu.

Više u Tekstu