Jesenji sajam 2018 u Banja Luci

Šta se još moglo vidjeti i ko je sve bio pogledajte i pročitajte u Tekstu i foto galeriji

Krečenje voćnog debla i račvišta ramenih grana

Pravi termin za krečenje voćnih stabala je prije prvog snijega.

Krečenjem se sprečava nejednako zagrijavanje stabla u proljeće, pojavu mrazopuca i umanjuje pojavu oboljenja. Ukoliko ne stignemo da krečenje obavimo u tom periodu, tada posao krečenja treba obaviti što ranije tokom proljeća kao bi krečenje imalo efekat. Stabla koja se redovno kreče su dugovječnija, otpornija i daju veće prinose. Mlada stabla je potrebno krečiti redovno svake godine.

Za obavljenje ovog zahtjevnog posla odabrati sunčane dane bez padavina. Temperatura vazduha treba da je od 4 do 6°C. Krečnom masom dobro premazati deblo i račvište ramenih grana (grane koje se prve račvaju na deblu).

Za voćne sadnice i mlada stabla koncentracija krečne mase je manja, odnosno dodaje se nešto više vode. Tokom kišnih zima kreč se sa stabla može isprati i treba ponoviti krečenje što ranije u proljeće.

Koštičave voćne vrste, kao i mlade sadnice, su osjetljivije na pojavu oštećenja zbog nejednakog zagrijavanja debla. Kao rezultat nejednakog zagrijavanja dolazi do pucanja ili mrazopuca. Bijela boja krečne mase reflektuje svjetlost i na taj način se kora debla sporije i ujednačenije zagrijava. Na taj način se odlaže rano kretanje vegetacije, suviše rano cvjetanje i opasnost od djelovanja kasnih proljećnih mrazeva.

Krečna masa djeluje kao fungicidno sredstvo i repelent protiv glodara.

Osnovni recept za pripremu krečne mase

Za pripremu krečne mase potrebno je pripremiti:

• ·         5kg kreča,
• ·         0,5kg kuhinjske soli,
• ·         0,25kg sumpora i
• ·         15l vode.

Kreč, kuhinjsku so i sumpor  razmuti sa 15l vode. Dobro promiješati da dobijemo konzistenciju mlijeka. Ljepljivost krečne mase će se povećati ako masu napravimo 2 do 3 dana ranije od obavljanja krečenja. Ukoliko krečenje obavljamo atomizerom povećati udio vode do 100l i procijediti dobijenu tečnost kako ne bi došlo do zapušenja dizni atomizera. Za amaterske voćnjake, sa manim brojem voćnih stabala, za krečenje se koriste četke ili valjci.

Odmah nakon krečenja deblo neće biti u potpunosti bijelo, ali će se već nakon nekoliko sati intenzitet bijele boje pojačati.

Recept za krečnu masu broj 2

Za pripremu ove krečne mase potrebno je: 

• 5 kg gašenog kreča,
• 0,5kg kuhinjske soli,
• 0,1kg sumpora,
• 0,1kg bakarnogsulfata i 
• 10 l vode.

Sve sastojke dobro promiješati u vodi kako bi se dobila dobra masa za krečenje, odnosno mazanje po deblu i prvom rečvištu.

Recept za krečnu masu sa glinom, goveđim stajnjakom i bakarsulfatom

Potrebno je pripremiti:

• ·         2 do 2,5kg kreča,
• ·         0,25 do 0,3kg bakarnogsulfata,
• ·         1kg masne gline,
• ·         1 do 2 lopate goveđeg stajnjaka i
• ·         10l vode.

Svi sastojici se dodaju u vodu i dobro izmješaj u homogenu masu koja treba da ima konzistenciju vrhnja.

Ovaj recept sa glinom  i nešto više vode je pogodniji za mlade voćke, jer im omogućava da dišu preko kore.

Igor Planojević:Krenuli smo sa krompirom i ovcama, sada imamo farmu koza od preko 50 grla

Igor Planojević, iz rogatičkog sela Borike, se sa porodicom posvetio farmi koza i preradi mlijeka. U ponudi imaju 5 vrsta sira, a proizvode i nadaleko čuven krompir iz Borika.

Više o ovim vrijednim ljudima u Tekstu

Fotoreportaža - Popart Market

Najrazličitije rukotvorine izložili su kreativci 10.11. 2018.godine na štandovima Popart Marekta. 

Neke kreativce poznajem od ranije, a neke od fantastičnih kreativaca sam uponala po prvi put. 

Štand Udruženja žena "Bubamara" Banja Luka

Naše štandovske komšinice su nas oduševile svojim satovima na LP pločama.

Više o njima na FB stranici

Lincura - ljekovitost sa planine

Lincura, žuta lincura, Gentiana lutea je biljna vrsta koja se prečesto koristila u narodnoj medicini što je dovelo do ugrožavanja njenog opstanka. Ubraja se u zaštićene vrste, jer joj je zbog pretjeranog i nestručnog vađenja u prirodi zaprijetio potpuni nestanak. Danas se lincura uspješno uzjaja na planinskim područjima, livadama i pašnacima.

Ime je dobila po ilirskom kralju Genciju. Njeno okruglo, glatko i šuplje stablo naraste od 60 do 70cm. Može biti i više. Listovi su krupni, jajasto kopljasti. Donji listovi koji se nalaze u rozeti imaju peteljke. Listovi koji se nalaze na stabljici nemaju peteljke. Cvjetovi lincure su žuto obojeni, a mogu imati crvene tačke po laticama. Smješteni su u osnovi listova na stabljici i cvjetaju od jula do avgusta. Korijen lincure je zadebljao i može da živi oko 60 godina.

Biljka lincure se razvija veoma sporo. Počinje da cvjeta najranije u trećoj godini, a ponekad tek u 10 godini. Na ritam razvoja utiču vremenski uslovi.

Sakupljanje korijena se obavlja u proljeće, tokom marta i aprila, u kasno ljeto i tokom rane jeseni. Najbolje je sakupljanje obaviti tokom kasnog ljeta i jeseni jer tada sadrži najviše korisnih materija.

Lincuri je potrebno 7 godina da se razvije i tada se vadi korijen. Sadržaj ljekovitih materija najviše ima u korijenu starom od 5 do 7godina.

Kada se korijen iskopa potrebno ga je dobro očistiti i oprati, odstraniti gornji dio korjena koji je odrvenio i na kome se nalaze pupoljci koji bi se aktivirali tokom proljeća. Uklanjaju se bočne žile korijena i donji, tanki dio srednjeg korijena. Srednji dio korjena se siječe na komade debljine do 3cm i suši. Ukoliko se suši na Suncu umanjuje se ljekovitost lincure. U prirodi je zabranjeno sakupljanje lincure.

Prvenstveno se koristi kao lijek za želudac, za osnaživanje imunološkog sisema cijelog organizma, kod oporavka od bolesti, protiv groznice, stimuliše lučenje želudčane kiseline.

Preparati od lincure se uzimaju isključivo prije jela. Ne preporučuje se predugo korištenje ove biljke, jer može da izazove smetnje u probavi, mučninu. Takođe, ne treba je konzumirati kod katara želuca i crijeva.

Tinktura od lincure

Za pripremu tinkture potrebno nam je: do 300g korjena lincure, 0,5kg meda i 1l konjaka. Svi sastojci se pomiješaju i ostave 4 sedmice. 

Uzima se prije jela tako što se jedna supena kašika tinkture rastvori u pola čaše tople vode. Koristi se za regulisanje probavnih smetnji i jačanje želuca.

Rakija od lincure

Priprema rakije od lincure je veoma jednostavna. 50g korijena lincure se prelije sa 1l rakije prepečenice. Zatvorena boca sa sadržajem se dobro protrese i ostavi na hladnom i tamnom mjestu. Nakon 10 dana dobićemo izuzetno ljekovitu rakiju koja se pije po jedna mala čašica prije obroka. Redovna konzumacija ove rakije stimuliše varenje, jača cijeli organizam i uklanja nadutost. Originalna rakija od lincure je veoma gorkog okusa, dok pića koja se pripremaju od destilovanog ili fermentisanog korjena nemaju takvu gorčinu.

Spriječimo štete od zečeva u voćnjacima

Divlji zečevi mogu potpuno da unište voćne sadnice i mlada stabla.  Više o pripodnim repelentima i načinima borbe sa zečevima u novom Tekstu

Priprema voćnjaka za zimu

Nakon berbe lijepe dane u novembru treba iskoristiti da pripremimo voćnjak za zimu. U voćnim stablima se dešava čitav niz promjena kojima se stabla prilagođavaju zimskim uslovima. Nama su vidljivi spoljni pokazatelji tih promjena: dozrijevanje, berba, opadanje plodova, promjena boje i opadanje listova. Unutar stabla se dešavaju burni procesi, a voćka samnjuje sadržaj vode i povećava sadržaj suve materije. To će joj pomoći da lakše podnese zimske vremenske priliki i spiječiti pojavu izmrzavanja.

Očistit voćnjak prije zime

Opadanje listova je momenat kada treba iskoristiti ovo lijepo vrijeme i obaviti sanacijsko čišćenje voćnjaka. Voćnjak je potrebno pripremiti za zimu primjenom različitih pomoloških i agrotehničkih mjera kako bi smanjili infekcioni potencijal patogena prouzrokovača raznih voćnih oboljenja i brojnost prezimljujućih oblika štetnih organizama.

Opalo lišće, polomljenje grane, plodovi koji leže na tlu ili vise na granama, rane na drvetu, kora su mjesta koja mogu poslužiti kao skloništa prezimljujućih oblika štetočina i prouzrokovača oboljenja.

Insekti prezimljavaju u različitim razvojnim oblicima: jaja, larve, lutke i odrasli oblici.

Gljivice, najčešći prouzrokovači oboljenja, prezimljavaju u obliku spora ili micelija.

Opalo lišće i plodove potrebno je sakupiti i ukloniti iz voćnjaka. Lišće iz voćnjaka možemo iskoristiti za pripremu gredica za sadnju povrća, kao malč ili za pripremu komposta koji ćemo primjenjivati u povrću i cvjeću. Posebno je potrebno ukloniti opale plodove sa zemlje, jer ti plodovi privlače miševe i ostale štetočine.

U jesen obaviti sanitarnu rezidbu

Nakon opadanja lišća potrebno je izvršiti sanitarnu rezidbu i ukloniti sve suhe, polomljenje i oštećene grane. Ove grane su idealno stanište štetnih organizama. Takođe, dobro pregledajte da nema grana sa simptomima oštećenja, prisustva štetočina ili simptomima oboljenja. Takve grane obavezno odstraniti, kao i grane sa jajnim leglima insekata koje trebamo spaliti.

Prilikom rezidbe koristiti dezinfikovan alat.

Ukloniti mumificirane plodove sa grana u krošnji, četkom oljuštiti staru i ispucalu koru, očistiti i sanirati rane. Prilikom četkanja oko stabla prostrijeti platno na koje će spasti ispucala kora, ali i štetočine. Sadržaj platna ukloniti iz voćnjaka. Četkanjem ćemo spriječiti razvoj mahovine i lišajeva na kori drveta.

Dezinfekcija kore stabla

Nakon četkanja možemo izvršiti dezinfekciju kore stabla. Ovaj postupak je preporučljiv kada smo priliko četkanja utvrdili prisustvo štetočina ili kada postoji opasnost od pojave oboljenja i štetočina koji prezimljuju na kori stabla. Dezinfekcija se obavlja rastvorom kojeg pripremamo od pepela i sapuna.

Za pripremu rastvora potrebno je uzeti: do 300g pepela, 5g sapuna, 1l vrele vode.

Pepeo i sapun se preliju sa vrelom vodom i dobro miješaju, oko 15 minuta, dok se pepeo i sapun u potpunosti ne rastvore. Tako pripremljen rastvor četkom ili metlom nanijeti na koru stabla, račvište prvih grana.

Nakon što smo očistili voćnjak izvršiti đubrenje organskim đubrivima koja su bogata fosorom i kalijem.