Monday, 25 February 2019

Podbjel - ljekovita biljka koja se koristi i u gastronomiji




Od davnina je podbjel korišten u narodnoj medicini, ali se njegovo mlado lišće može koristiti u gastronomiji poput špinata.

Više o podbjelu u novom Tekstu

Saturday, 23 February 2019

Sanseverija ili sablja - uzgoj i razmnožavanje



Sanseverija ili sablja je veoma otporna ukrasna biljka koja ne voli pretjerano zalijevanje. Postoje različiti načini razmnožavanja ove prelijepe sobne biljke, a više možete pročitati u Tekstu

Friday, 15 February 2019

Naši sinusi ili kako se brinete o svojim sinusima




Svaki čovjek ima „neku svoju boljku“, a moja je problemi sa sinusima i grlom. Od kada sam se rodila stalno temperatura, upala grla, trči doktoru, vadi krv, daj obloge, pij antibiotike, daj inhalaciju... Ništa ne pomaže. „Da uključimo jake injekcije?“ Opet nije pomoglo. Začepljen nos, temperatura, opet antibiotici, primanje „boci“.

I tako prođe cijela zima. Nosi kapu, zamotaj se šalom, pazi hladan vjetar. U prostorijama se grije, nema vlage u vazduhu. Isušen nos. Izađem napolje. Hladno. Izađi, uđi, toplo, hladno i aktiviraju se sinusi.

Stigne ljeto i opet ista priča. Idem na plažu nosim maramice za nos. Daj papuče, ne sladoled, ne hladan sok iz frižidera, ne pretoplo piće ili hrana. Ne mlijeko, jer stvara sluz. Ne šećer iz istog razloga. Pazi propuh. Daj šešir.

Svi ljudi koji imaju probleme sa sinusima znaju o čemu pričam i sa kakvim se problemima susrećem. Susrećem se i sa glupim savjetim: „Što nosiš kapu? Toplo je. Previše se ti utopljavaš.To ti je zbog toga,aha. Hodaj gologlava da očvrsneš.“ Još od početka znam da ne obraćam pažnju na glupe komentare. Kada sam postala tinejdžer bilo je u modi da se ne nosi kapa, kao što je sad u modi da se ne nose čarape u tim godinama. Brzo naučiš da li je važno da si moderan i izgledaš poput ostalih ili je važnije da te ne bole sinusi.  Sinusi su važniji i da se osjećaš dobro. Šta me briga za komentare da li nosim ili ne nosim kapu.

A šta su ti mali sinusi do par šupljina u kostima lica i lobanje. Samo nekoliko komorica koje treba da su ispunjene vazduhom. Na žalost, nas sapatnika, naši sinusi su ispunjeni sluzavom masom, bakterijama ili gljivicama. Njihova funkcija nije do kraja istražena. Nema objašnjenja čemu služe.

Jednom kada imate problem sa sinusima imaćete uvijek dok ste živi. Njih možemo zaliječiti, a nikad izliječiti. Dok ste živi više ćete paziti i tetošiti svoje sinuse neo sami sebe. Nije problem što su sinusi puni sluzi, već nesnošljiva bol, slijevanje sluzi i što tokom vremena stradaju mnogi drugi organi. Uši su prve koje stradaju od sluzi iz sinusa. Što bolest duže traje to se bol koji osjećate sve više širi, jer se širi upala. Polako sluz napada srce, posebno srčane zaliske, zglobove, želudac, bubrege. Sve ćete to zaboraviti kada osjetite bol u sinusima, kada vam se glava cijepa i odvaja od ostatka tijela.

Mnogi moji prijatelji su operisali sinuse. Nekima je pomoglo, a nekima nije. Problem sa operacijama je da su trenutno olakšanje, ali ne i rješenje. Upala sinusa se vraća. Uradite jednu operaciju sinusa, zatim drugu, treću... Operacija ništa ne rješava.

A šta pomaže?

Prvo moram priznati da liječenje sinusa traje dugo i da zavisi od vlastite upornosti i discipline. Ne moram reći da morate imati dobrog ORL specijalistu. Često sam se susretala sa liječnicima koji nas ne shvataju: „Malo Vam je grlo upaljeno.Nije to ništa.“ Liječnici koji sami nemaju problem sa sinusima veoma često daju neadekvatnu terapiju, zavlače nas, jer ne mogu da shvate kakav urnebes sinusi rade u našem organizmu i kakvim ste bolovima izloženi. Upala je u sinusima, a ne na dijelu usta koja liječnik vidi sa onom kašičicom. Vidi „malo crveno“, a vas kao da je udario šleper. Zato je broj jedan odličan ORL specijalista koji vam može pomoći kada nastupi upala sinusa i bol.

Najviše pomaže redovna toaleta usne šupljine i briga o sinusima. Ispiranje usta čajem od žalfije svako veče je pod obavezno. Ukolikoje zima potreban je ovlaživač vazduha u prostoriji. Nošenje kape tokom zime je pod obavezno. Ukoliko spavate u hladnijoj prostoriji nosite kapu i dok spavate.

Svašta sam probala: kapi za nos, sprej za nos, morska voda u spreju, fiziološki rastvor, hipermangan za ispiranje, pantenol, inhalacije, mast...

Kad je zima i sezona sinusa pomaže ispiranje usta žalfijom, inhaliranje bosiljkom ili bilo kojim čajem. Mast, najbolja je neslana svinjska mast koje se samo malo stavi u nozdrve i zabacite glavu da se mast topi u nosu. Danas možemo koristiti i kokosovu mast, ima isti efekat. Koristi se kada je nos začepljen.

Za inhalaciju je najbolji bosiljak, ali može i zeleni čaj, menta ili morska so. Dobro će doći i ispiranje fiziološkim rastvorom ili rastvorom morske soli u vodi koji sami pripremite, ali ne kosristiti dugotrajno. Poslije inhaliranja ne izlaziti napolje, na hladno.

Obloge su spas, a postoje razne. Od hrena, crvenog luka, meda, rakije šljivice. Svaka od ovih obloga ima svoje prednosti i mane. Med je učinkovit, ali treba malo staviti na platno zbog pojave topljenja i slivanja preko oka.

Grijanje je nešto što će svako sa upalom sinusa da se susretne. Grijanje na ploči električnog šporeta je načešće i najlakše izvodivo. Pazite da ne pretjerate sa temperaturom i ne opečete se. Bolji efekat je kada se na ploču stavi malo korice hljeba ili nekog čaja koji se koristi za dezinfekciju pa se uz grijanje udiše i dim tih biljka. U tu svrhu možemo koristiti žalfiju ili komadić lista lovora. So za grijanje je još jedno uspješno grijanje sinusa.Ugriješ so, zamotaš u platno i staviš u debelu čarapu. Držite na čelu ili nosu, zavisi gdje osjećate bol.

Kapi iz kuhinje

Za ove kapi potrebna nam je kašika meda (najbolje med od nečega što otvara nos i sinuse – žalfija, bor), kašika maslinovog ulja, kašika rakije šljivovice i kašičica fiziološkog rastvora. Sve dodajete po redu i dobro izmućka u bočici.  Svako jutro i veče ukapati nekoliko kapi u svaku nozdrvu. Prije svakog kapanja protresti bočicu. Prilikom kapanja lezite i zabacite glavu da kapi skliznu što dublje u nos. Nakon 2minute sjedite i popijte čašu vode ili blagog čaja.

Postoji još bezbroj načina koji olakšavaju probleme sa sinusima, čiste sluz koji se nakuplja u ovim šupljinama. Ovo su samo neki postupci i načini koje koristim u svakodnevnom životu i stalnoj brizi za sinuse.

Wednesday, 13 February 2019

Da li ste posijali petunije?



Da li i vi obožavate petunije?

I sami možemo uzgajati rasad petunija i uljepšati svoje balkone, terase, dvorišta.

Više u novom Tekstu

Sunday, 3 February 2019

Koja je razlika izmežu sortnog i hibridnog F1 sjemena?




Sorta ili hibrid F1?

Koja je razlika?

Koje sjeme možemo dalje reprodukovati i čuvati za sledeću sezonu?

Hibrid F1 nije GMO sjeme?

Odgovore na ova i mnoga duga pitanja o sortnom i hibridnom F1 sjemenu možete pronaći u novom Tekstu

Saturday, 2 February 2019

Da li planirate posijati bob?

Sjeme boba


Kada se zemljište u proljeće zagrije i prosuši možemo obaviti prvu sjetvu. Osim bijelog luka, crvenog luka, graška i drugih vrsta možemo u rano proljeće da posijemo bob. Ova mahunarka je nekada bila uzgajana u svakoj bašti, ali je tokom vremena potisnuta i pala u zaborav. Raduje me što je sve više baštovana i baštovanki koji ponovo siju ovu povrtnicu izuzetnog okusa. U gastronomiji se koriste mladi listovi biljke i mahune, mlado i zrelo zrno, a pošto pripada porodici graška možemo mlad bob konzumirati svjež u salatama. Mladi listovi boba se koriste kao salata ili se od njega priprema varivo poput špinata ili blitve. Mahune i zrno se koriste u varivima, čorbama. Od mladog zrna se pripremaju cijenjene bobove pihtije. Od zrna se može pripremiti pire.

Sjetva boba

On se može sijati tokom jeseni gdje to uslovi dozvoljavaju. U mom kraju bolja je rana sjetva u proljeće i to što ranije. Već sredinom ili krajem februara u zavisnosti od vremenskih uslova možemo posijati bob. Rana sjetva je poželjna da bob izbjegne crnu biljnu uš. Po svojim zahtjevima veoma je sličan grašku. Kao i druge mahunarke obogaćuje zemljište azotom, jer za svoj korijen vezuje azotofiksatore.

Sjeme boba je dosta krupno, mada ima razlike između sorti što se tiče krupnoće sjemena. Sjetva može da se obavlja direkto u zemlju i to je načešći način uzgajanja boba. Osim direkne sjetve bob može da se uzgaja iz rasada. Uzgajanja rasada boba je karakteristično za sjeverna i planinska područja, a na našim prostorima to je rijetkost.

Sjetva boba je veoma slična sjetvi graška. Može se sijati u otvorene brazdice ili kućice. Razmak između redova posijanih biljaka  ili kućica (kuća, odžaka) se kreće od 30 do 40cm. Biljke boba su dosta visoke i treba im prostora da se razvijaju i rastu. Razmak unutar reda ili kućice je oko 10cm.

Dubina sjetve boba je oko 5cm. U zavisnosti od krupnoće sjemena dubina sjetve će biti plića ili dublja.

U optimalnim uslovima sjeme boba klija i niče za 5 dana, ali se period klijanja i nicanja može razvići i do 20 dana u zavisnosti od vremenskih prilika.

Zahtjevi biljke boba

Bob je biljna vrsta čije uzgajanje nije komplikovano. On ne traži posebnu pažnju, nema potreba za armaturom (koljem) i vezanjem kao što je to slučaj sa paradajzom. Na parcelama gdje je problem sa udarima vjetra ipak ga je potrebno zavezati da ne poliježe.
Dobro uspjeva na plodnim zemljištima gdje će dati dobre prinose i kada ga ne đubrite, a ostaviće iza sebe zemljište obogaćeno azotom. Na siromašnijem zemljištu treba ga đubriti, jer biljke boba formiraju veliku zelenu masu i daju veliki urod.

Kod izbora zemljišta za sjetvu obratite pažnju da je zemljište dobro snabdjeveno vlagom, ali da nije prevlažno. Suvišna vlaga negativno djeluje na biljke boba. Mjesto za sadnju treba da je osunčano.

Zaštita boba

Bob je dosta otporna vrsta. Rijetko se na njemu javljaju oboljenja, ali ima veliki problem sa crnim biljnim ušima koje su u stanju da u potpunosti prekriju biljku. Dobro je zalomiti biljku kada izraste do 1m, jer se uši najviše nalaze na mladim izbojima. Uklanjanjem mladih, vršnih dijelova smanjuje se napad crne uši.




Kao zaštita na manjim gredicama boba potrebno je posaditi biljke koje svojim mirisom tjeraju crne biljne uši, poput čubra.

U borbi protiv biljnih crnih ušiju dobro će nam pomoći pripravci od bijelog luka, ljute paprike i drugih biljaka. Kopriva ne djeluje na crne biljne uši, već samo na zelene biljne uši i u ovom slučaju nema nikakvog efekta.