Sunday, 28 January 2018

Šampon od raženog brašna




Kosa se ne mora uvijek prati kupovnim šamponima ili kako sam na vlastitom iskustvu naučila da postoje brojne prirodne alternative koje mogu da zamjene kupovne šampone pune hemikalija.

Prošle godine sam kupila jedan šampon za volumen kose i nakon pranja kose desila se noćna mora. Probudila sam se u sred noći, a kompletno vlasište me svrbilo, peklo, boljelo. Kad provedete pola noći i sledeći dan pokušavajući da se oslobodite užanog bola sledeći korak je potraga za adekvatnim šamponom. To nije lak zadatak. Problem se nakon nekoliko pranja kose i mijenjanja šampona  vraćao, ali ne u takvom intenzitetu. Probala sam razne šampone, od raznih proizvođača, ali se problem nije riješio. Koža vlasišta je bila oštećena i trebalo je pronaći rješenje. Odlučila sam se da isprobam sve moguće alternativne šampone koje mogu sama napraviti.

Od svih prirodnih šampona oduševio me jednostavan šampon od raženog brašna iz nekoliko razloga:
  • jednostavan za pripremu,
  • primjena je kao uobičajeno šamponiranje,
  • već nakon prvog pranja se vidi i osjeti poboljšanje,
  • kosa postaje meka, revitalizovana, hidratizirana, dobro oprana, nema svraba, peckanja i
  • to je najjeftiniji i lako dostupan šampon koji sami možete pripremiti.
Prilikom kupovine obratite pažnju da na kesi brašna piše raženo brašno. Postoji i brašno za raženi hljeb. Ovo brašno sadrži 70% pšeničnog brašna. Pšenično brašno ima mnogo glutena i nećete ga moći isprati iz kose. Za pripremu šampona koristiti isključivo raženo brašno.

Brašno prije upotrebe prosijte na sito kako bi odstranili mekinje, a zatim još jednom prosijte brašno kroz cjediljku za čaj sa sitnim rupicama. Na ovaj način ćete eliminisati mekinje iz šampona i lakše ćete isprati kosu. 

Šampon se priprema tako što se brašno pomiješa sa hladnom vodom u pastu. Koristite hladnu vodu, jer će topla voda doprinijeti aktivaciji glutena što je u ovom slučaju nepoželjno. Pastu dobro izmješajte. Dobijenu pastu možete dodatno izmiksati štapnim mikserom kako bi dodatno usitnili preostale mekinje.

I Vaš šampon za kosu je gotov!

Za kosu dužine do ramena dovoljno je uzeti 1,5 supenu kašiku brašna. Količinu brašna i vode prilagodite dužini vaše kose. Dovoljno je jedno šamponiranje da se kosa opere. Kosu je potrebno dobro isprati.

Tuesday, 23 January 2018

Pikiranje rasada - zašto, kada i kako?




Omiljena tehnika za uzgajanje cvijeća, povrća, začinskog ili ljekovitog bilja iz sjemena je proizvodnja pikiranog rasada, posebno ako želimo proizvesti rasad za vlastitu baštu ili dvorište. Najčešće se pikiraju paprika, paradajz, cvijeće. Neke biljne vrste ne podnose oštećenje korijena i takve vrste je najbolje posaditi u veće posude i izbjeći pikiranje. Takve vrste su patlidžan, krastavac, lubenica, dinja.

Ova tehnika je jednostavna i za početnike. Prednost uzgajanja biljaka  koje se pikiraju je u tome što u manjoj posudi možemo posijati veći broj sjemenki neke biljne vrste i lakše obezbjediti optimalne uslove za klijanje i nicanje. Nakon što se mlade biljčice dovoljno razviju i narastu vrši se presađivanje u pojedinačne saksijice kako mi se biljci obezbjedio veći prostor za razvoj korijena i kako bi se smanjio rizik od truleži korijena.

Pikiranje se lako izvodi, ali treba odvojiti vrijeme i sredstva (saksijice, supstrat za pikiranje i prostor).

Pikiranje se može obaviti direktno na stalno mjesto ili u saksiju koju smo namijenili za uzgajanje mlade biljčice.

Biljčice koje se pikiraju ne smiju biti premlade. Suviše mlade biljčice su krte, sklone lomljenu i slabije se primaju. Biljčice koje pikiramo ne smiju biti prestare. Suviše stare biljčice će doživjeti stres i zaostajati u razvoju.

Mlade, iznikle biljčice su spremne za pikiranje kada pored kotiledonih listića imaju razvijene i prve prave listove. Potrebno je da od nicanja do momenta pikiranja prođu 3 do 4 sedmice da bi dobili biljčicu spremnu za presađivanje.

Temperatura supstrata u saksijicama ne smije biti ispod 15°C, jer već na 13°C većina biljnih vrsta prestaje sa rastom.

2h prije pikiranja potrebno je zaliti biljčice u posudama kako bi se lakše obavilo uzimanje biljčica. Izbjegavajte da držite biljčice za stabljiku, jer lako može doći do loma stabljike. Prije pikiranja otrebno je pripremiti čiste i dezinfikovane saksijice, dobar supstrat i vodu za zalijevane.

Postupak se izvodi na taj način što se ¾ saksijice ispuni sa supstratom, malo pritisnemo. U ovako pripremljen supstrat u saksijici se napravi rupa u koju se umetne mlada biljčica i dopuni sa supstratom. Lagano pritisnuti kako bi se ostvario što bolji kontakt supstrata i korijena. Nakon pikiranja saksijice sa biljčicama dobro zaliti sa vodom.


Mlade biljčice se pikiraju (sade) do kotiledonih listića.

Monday, 22 January 2018

Proiuzvodnja rasada paprike ima svoje zahtjeve




Nova sezona u bašti se primiče, a sa njom i uzgajanje rasada povrća. 

Šta je to bitno za uzgajanje rasada paprike i koji su njeni zahtjevu u Tekstu

Saturday, 20 January 2018

Zašto propada rasad bilja?




Kada se odlučimo da sami uzgajamo rasad bilja trebamo znati da je to ozbiljan posao.  Od kvaliteta rasada zavisi kakav ćemo imati urod. Samo dobra mlada biljka će u polju, plasteniku ili saksiji da nastavi rast i razvoj bez komplikacija i biće u mogućnosti da ispolji puni kapacitet što se tiče vrste, sorte i roda.

Kada uzgajamo rasad za vlastitu upotrebu često ćemo se susresti sa pojavom da rasad propadne veoma brzo. Uzgajanje zdravih i dobrih presadnica nije jednostavno kako se to čini na prvi pogled.

Postoji nekoliko uzroka propadanja rasada koji uzgajamo za vlastitu sadnju: kvalitet i klijavost sjemena, dezinfekcija sjemena, kvalitet supstrata, uslovi uzgajanja.

Odaberite kvalitetno sjeme

Većina baštovanki i baštovana koji uzgajaju rijetke ili stare sorte povrća ostavljaju sjeme iz svoje bašte. Sjeme treba uzimati sa zdravih biljaka iz plodova koji su fiziološki zreli, jer će samo takvo sjeme da se odlikuje dobrom klijavošću.

Ukoliko kupujete ili razmjenjujete sjeme obratite pažnju da sjeme odgovara vrsti ili sorti po boji, obliku, da su sjemenke pune, sjajne, odnosno da u potpunosti odgovaraju karakteristikama sorte ili vrste. Sjeme iste vrste povrća ili cvijeća, ali različitih sorti može da se razlikuje prema veličini i boji. Takav slučaj je sa sjemenkama paradajz. Razlikuju se sjemenke sorti sa svijetlim i tamnim plodom, sjemenke čeri paradajza su sitnije.

Sjeme ne smije da na sebi ima fleke ili neke druge simptome oboljenja ili da su na njemu vidljiva oštećenja od štetočina, da su prisutne larve ili jajašca. Često se to ne može vidjeti vizuelnim pregledom.

Čak i ako imate staro sjeme to ne znači da ga morate baciti. Sjeme različitih vrsta zadržava klijavost i po nekoliko godina. Tako sjeme mrkve zadržava klijavost do 2 ili 3 godine, a sjeme dinje i lubenice i do 9 godina ukoliko je čuvano u adekvatnim uslovima. Klijavost se može provjeriti, o tome sam ranije pisala.



Dezinfekcija sjemena

Dezinfekcija sjemena je još jedna mjera koja će vam mnogo pomoći u uzgajanju zdravog rasada i smanjiti opasnost od pojave propadanja rasada. Dovoljna je jedna sjemenka na čijoj površini se nalaze spore prouzrokovača oboljenja da dođe do pojave oboljenja i potpunog propadanja rasada.

Postoje razni postupci dezinfekcije sjemena o kojima sam pisala.

Potapanjem u čaj ili rastvor istovremeno se vrši dezinfekcija sjemena, ali se nakvasi i opna sjemena i na taj način ubrzava proces klijanja i nicanja.

Najčešće se sjemenke potapaju u čaj od kamilice tokom noći.

Za neke sjemenke potrebno je prethodno provesti postupak skarifikacije – postupak paranja sjemene ovojnice koja je tvrda. Na ovaj način se olakšava klijanje. Najčećšće se u domaćinstvu ovaj postupak može provesti sa malo pijeska u koji se izmiješa sjeme i zatim se između dlanova trlja pijesak sa sjemenom. Šparoga je jedna od vrsta kod koje je ovaj postupak poželjan i neophodan.

Kvalitetan supstrat

Supstrat je jedan od faktora koji može dovesti do slabog razvoja biljaka ili do njihovog propadanja. Najjednostavnije je kupiti gotov odgovarajući supstrat. Ukoliko sami pravite supstrat za rasad trebaće vam znanje i iskustvo. Posebna pažnja treba se obratiti kvalitetu supstrata, strukturi, ph reakciji. Supstrat treba biti dezinfikovan. Obična zemlja za cvijeće je najlošiji izbor za sjetvu sjemena. Ona svojim kvalitetom najčešće ne odgovara potrebama rasada, a uglavnom nije ni dezinfikovana. Nekvalitetan supstrat može biti izvor oboljenja, štetočina, lošim osobinama utiče na probleme u vodno-vazdušnom režimu i može vam zadati veliku glavobolju u proizvodnji rasada.

Pregusta sjetva

Na gustinu sadnje treba obratiti pažnju. U kućnim uslovima sjemenke se obično siju u manje posudice. Pregusta sjetva daće tanke, slabašne ponikle biljčice koje se izdužuju u potrazi za svjetlošću. Vlažnost se u takvim uslovima povećava što dovodi do trulenja i brzog širenja oboljenja.

Vrijeme sjetve

Pravilno odabran termin sjetve može biti još jedan faktor propadanja rasada. Veoma često baštovani žure da posiju sjeme i tako sami sebi stvaraju problem. Dobiju rasad koji je prestario, izdužen, slab, sa već otvorenim cvjetovima.
Faze razvoja biljke prate i određeni zahtjevi, kod prerano posađenog rasada biljka predugo ostaje u uslovima koji joj ne odgovaraju. Na prvi pogled vam se može učiniti da je prerastao rasad odličan, ima cvjetove, neki čak i zametnute plodove i mnoge druge pokazatelje. Problem sa preraslim rasadom je što predugo ostaje u malim posudama, kontrolisanim uslovima, slabije zameće cvjetova što znači manji urod, kod sadnje treba mu mnogo više vremena da se privikne na spoljne uslove i nikada biljka ne može ostvariti svoj puni potencijal.

Stare biljke je teže presađivati. Sadnice paradajza koje su prerasle treba polegnuti kod sadnje na stalno mjesto, sadnice su izdužene, dolazi i do odbacivanja cvjetova. Prerastao rasad je podložniji oboljenjima i napadu štetočina.

Pogrešna briga o rasadu

Najčešća greška je previše zalijevanja, previše vode, ali i manjak vode ili neredovno zalijevanje. Sjeme koje je u fazi klijanja je veoma osjetljivo na nedostatak vode. Često se dešava da nakon sjetve obilno zalijemo posude u koje smo zasijali sjeme i ostavimo. Zbog toga se površinski sloj zemlje isušuje, a sa njim i sjeme koje je počelo da klija gubi vodu i dolazi do propadanja klice.

Zbog toga je posude u koje smo posijali sjemenke nakon zalijevanja dobro prekriti prozirnom folijom. Ova folija će onemogućiti isušivanje površinskog sloja zemlje i propadanje sjemenki u fazi klijanja. To se naručito odnosi na uzgajivače koji drže posude u prostorijama sa centralnim grijanjima, najčešće na prozorskoj dasci iznad radijatora.

Za dobar rast mlade biljke će trebati svjetlost oko 12h dnevno, optimalna temperatura klijanja i nicanja je oko 25ºC.

Ako ugajate rasad u stanu ili kući odaberite južne prozore za mjesto gdje ćete postaviti posude koje ste zasijali.



Wednesday, 17 January 2018

Kako proizvesti rasad patlidžana?




Patlidžan je povrtarska kultura koja se uzgaja u svakoj bašti. Proizvodnja rasada patlidžana ima svoje zahtjeve i da bi prozveli dobar rasad potrebno ih je ispuniti.

Više o proizvodnji rasada u Tekstu

Monday, 15 January 2018

Čaša vode ili čaša otrova




Koliko je savremena poljoprivreda uticala na zagađenje vode?

Više o ovoj temi u Tekstu

Monday, 8 January 2018

Svijest proizvođača i potrošača se mijenja




Osnovni cilj poljoprivrede je da nam obezbijedi potrebnu hranu i sirovinu za prerađivačku industriju, ali to nije jedini cilj. Poljoprivreda bi trebala da poboljša život svakog ljudskog bića, očuva prirodu koja nas okružuje i da istovremeno bude profitabilna.

Razvoj ljudskog društva je donio mnoge promjene, a te promijene nisu zaobišle ni poljoprivredu. Tokom industrijalizacije društva poljoprivreda je doživjela drastične promjene. Zadatak te nove, industrijske, konvencionalne poljoprivrede bio je da se obezbijedi maksimalan urod i maksimalan profit što je stvorilo mnogobrojne probleme sa kojima se danas suočavamo.

Konvencionalana poljoprivreda je donijela velike troškove u poljoprivrednoj proizvodnji, od mehanizacije, đubriva, hemikalija i drugih direktnih i indirektnih troškova. Ona ima za cilj maksimalan urod i profit. Poskupljenje proizvodnje je u prvi plan stavilo profit, a zanemaren je uticaj poljoprivrede na ljude, zemljište, biljke, životinje, cjelokupnu životnu sredinu.  Vremenom su upotreba mehanizacije, obrada (prevrtanje) zemljišta, đubriva, hemijskih materija doveli do upropaštavanja zemljišta i njegove devastacije. Monokulturno uzgajanje, uzgajanje jedne vrste, na većim površinama dovelo je do niza problema: osiromašenje zemljišta, nakupljanje korova, prouzrokovača oboljenja i štetočina. Sve je to izazvalo posledicu da je svake godine potrebno povećanje količina đubriva i hemijskih sredstava, a njihove formulacije imaju sve veći uticaj na životnu sredinu.

Poljoprivredni proizvodi su postali skladište ostataka različitih hemijskih materija koje imaju pogubno djelovanje kada se koriste u ishrani ljudi i životinja. Umjesto da je poljoprivreda posvećena proizvodnji hrane, ona je posvećena proizvodnji profita i pretvorena je u pravu industrijsku granu.

Konvencionalna poljoprivreda je postala najveći zagađivač prirode, a poljoprivreda je postala noćna mora za poljoprivredne proizvođače i potrošače. Na udaru ovakve poljoprivrede našlo se zemljište, voda, biljke, životinje, cijelo naše okruženje. Monokulturno uzgajanje biljaka je dovelo do nestanka velikog broja biljnih vrsta i sorti, zauvijek su izgubljene brojne autohtone vrste povrća i voća, divlje biljke. Uzgajanje životinja na savremenim farmama je dovelo do toga da su brojne autohtone rase životinja nestale ili da su pred nestajanjem. Pretjerana upotreba pesticida dovela je do ugibanja pčela, ptica, vodozemaca.

Umjesto velikog broja malih, raznovrsnih seoskih imanja velika područja se pretvaraju u monokulturne zasade.

Istovremeno sa narušavanjem životne sredine konvencionalna poljoprivreda je dovela do razvoja mnogih pravaca u poljoprivrednoj proizvodnji.

U Njemačkoj je razvijena integralna poljoprivredna proizvodnja nakon obimnog istraživanja kojim je utvrđeno da najveći broj oboljelih od karcinoma su voćari koji su plantažno uzgajali jabuke i obavljali veliki broj tretiranja zasada u cilju zaštite od biljnih bolesti i štetočina. Tragajući za rješenjem razvijen je sistem koji je imao za cilj da se smanji broj tretiranja, a obezbijedi najefikasnija zaštita uzgajanog bilja.

Organska poljoprivreda je korak dalje u transformaciji poljoprivrede. Ona obezbjeđuje efikasno bavljenje poljoprivredom uz očuvanje životne sredine. Prednost se daje preventivnim mjerama kao što su: plodored, plodosmjena, sjetva ili sadnja biljaka koje pozitivno djeluju jedne na druge ili imaju zaštitnu ulogu i druge mjere.

Pored toga razvijeni su i mnogi drugi pravci: poljoprivreda po Mitlajderu, biodinamika, hidroponika, permakultura, akvaponika.

Neki od ovih pravaca u bavljenju poljoprivrednom proizvodnjom postali su opšteprihvaćeni i imaju sve više poklonika.

Svijest proizvođača i potrošača se mijenja i sve je veći broj ljudi shvaća koliki je značaj hrane proizvedene u skladu sa prirodom, bez narušavanja životne sredine.

Sve hemijske materije koje se koriste u konvencionalnoj poljoprivredi dospjeće u lanac ishrane ljudi preko hrane i vode što dovodi do pojave različitih oboljenja.


Izbor poljoprivrede koja je zanovana na što manjem narušavanju životne sredine smanjuje rizike zagađenja životne sredine, a samim tim smanjuje se broj i količina štetnih materija koja putem hrane i vode dospjevaju u ljudski organizam. 

Thursday, 4 January 2018

Kada započeti sjetvu rasada?




Pred nama je nova baštovanska sezona, a proizvodnja rasada povrća, cvijeća, ljekovitog i začinskog bilja je najzahtjevniji posao koji ćemo odraditi na početku godine.

Da bi uzgoj rasada bio zadovoljstvu tu je Tekst o vremenu kada se obavlja sjetva rasada i zahtjevima koje trebamo omogućiti mladim biljkama da bi uživali u njihovom nicanju i rastu.

Srećna Vam nova baštovanska sezona!

Wednesday, 3 January 2018

Mirjana Pećanac je prvo posjećivala sajmove, a danas izlaže




U prvom tekstu ove godine predstavljam Vam Mirjanu Pećanac iz Drvara, a čime se ona bavi i šta sve proizvodi ova vrijedna žena pročitajte u Tekstu