Matovilac Valerianella locusta je najvrijednija
zimska salata koja pripada porodici odoljena. Raste u prirodi Evrope i Azije. To je povrtna vrsta koja se bere tokom zime i
ranog proljeća. Matovilac je bogat mineralima (magnezijumom, kalijumom,
željezom, kalcijumom), vitaminima A, C, vitaminima B kompleksa (posebno
vitaminom B6), vlaknima, omega-3-masnim kiselinama i
drugim vrijenim nutritivnim materijama. Ima nekoliko puta više vitamina C od
klasične salate. Po sadržaju željeza je odmah iza špinata, ali je željezo u
matovilcu u obliku koje organizmau potpunosti može da usvoji. Zbog toga se
koristi u liječenju anemije. Koristan je i kod viroza, gripe, poboljšava vid i
jača imunitet. On je veoma zdrava i niskokalorična salata, koja djeluje
umirujuće na živce. U 100g matovilca nalazi se 26kalorija. Najčešće se
konzumira kao sirov u obliku salata ili smoothieja, a može da se koristi za
pripremu sosova, kao prilog za jela od mesa ili ribe.
Razlikuju se dva
varijeteta matovilca:
1.
Krupnolisni – koji ima veće
i tamnije listove, a rozeta je rastresita;
2.
Sitnolisni – koji ima
sitnije listove, nešto je svijetliji, a rozeta je zbijenija.
Uzgajanje matovilca
Matovilac nije
zahtjevna biljna vrsta. Biljke za berbu dospjevaju 50 do 70 dana poslije sjetve
u zavisnosti od sorte i uslova uzgajanja. Sjetva se obavlja sukcesivno, svake dvije
sedmice kako bi se obezbjedila kontinuirana berba. Najbolje je odabrati osunčana
mjesta ili slabu sjenu, ph reakcija zemljišta od 5 do 7. Ne voli zabarena
zemljišta. Preferira ilovasta zemljišta. Zauzima mali
prostor i možemo ga posijati kao združen usjev sa nekim višim povrtnicama kao
što su poriluk ili kelj pupčar.
Zemlju za sjetvu
pripremiti dvije sedmice ranije kako bi se zemljište sleglo. Sjeme matovilca je
sitno, zadržava klijavost do 5 godina, i potrebno je obezbjediti dobar kontakt
sa zemljištem. Dubina sjetve 1cm. Međuredni razmak je 15cm, dok je razmak biljaka u redu
10cm. Može dase sije u redove ili omaške. Matovilac niče za 8 do 14 dana. Za
klijanje je dovoljno da je temperatura malo iznad 0ºC. Optimalna temperatura za
rast i razvoj je 10ºC. Podnosi nisku temperaturu i do -15ºC.
Korijen se razvija u
plitkom sloju zemljišta. Ukoliko je prethodni usjev dobro pođubren za matovilac
nije potrebno đubrenje. Matovilac se ne đubri stajnjakom je može imati miris po
stajnjaku. Ukoliko se koriste stajnjak i kompost oni moraju biti zreli. Potrebno je redovno uklanjati korove koji bi mogle da zaguše
matovilac.
Raste i kada druge
salate prestanu rasti. Raste veoma sporo i odlikuje se malim dimenzijama, zato
vam je potrebno mnogo biljaka. Za sjetvu obezbjediti dovoljno prostora. Prorijeđuje
se kada biljčice formiraju 4 lista.
Cvijet matovilca
Povećanje temperature vazduha ubrzaće proces cvjetanja i formiranja sjemena.
Uzgajanje u
plastenicima, niskim tunelima ili ispod agrotekstila obezbjediće berbu tokom
zime. Može da se uzgaja u saksijama i posudama na terasi tokom zime.
Najveće štete
pričinjavaju puževi i ptice. Puževi se hrane mladim biljkama i u stanju su za
veoma kratko vrijeme da nanesu veliku štetu ili u potpunosti unište usjev
matovilca. Kontrola puževa: pivske zamke, piljevina, bakarna traka i biokontrola. U prevlažnim uslovima može da se javi oboljenje
siva plijesan.
Berba
Bere se svaka duga biljka,
beremo spoljne listove ili se cijela biljka prikrati. Kod prikraćivanja
obratiti da ne odrežemo biljku suviše nisko. Viši rez omogućava biljci da se
brzo oporavi i formira nove listove.
Listovi vremenom
postaju grublji. Berbu treba obaviti prije nego što listovi ogrube. Opran i prosušen
matovilac se čuva na povišenoj vlazi do dvije sedmice pri temperaturi blizu 0ºC.
Comments
Post a Comment