Zašto je potrebna stratifikacija sjemena?

Priroda se pobrinula za biljke.

Ukoliko bi sjeme biljaka sa naših prostora nakon zrenja odmah proklijalo i dalo nove, mlade bilčice one bi propale tokom hladne zime. Priroda je to regulisala i omogućila da sjeme biljaka sačeka proljeće. U sjemenu mnogih biljnih vrsta nalaze se materije koje onemogućavaju klijanje. Izlaganjem sjemena niskim temperaturama i vlazi dolazi do razlaganja tih materija i klijanja sjemena.

U prirodi se sjeme mnogih biljnih vrsta formira tokom jeseni, pada na tlo u suvo lišće i travu i ostaje pod snježnim pokrivačem. Upravo su to uslovi koje treba stvoriti da bi sjeme mnogih vrsta klijalo i niklo.

Stratifikacija može biti hladna, naizmjenična i topla. Topla stratifikacija je karakteristična za biljne vrste sa juga, iz toplih područja. Za naše podneblje karakteristična je hladna i naizmjenična stratifikacija.

Hladna stratifikacija je izlaganje sjemena niskim temperaturama, ali te temperature trebaju biti pozitivne ( iznad 0ºC ).

Naizmjenična stratifikacija je naizmjenično izlaganje sjemena temperaturama oko 0ºC  i višim temperaturama.

Bilo koji način stratifikacije da provodimo potrebna je vlaga. Sjeme ne smije da bude potopljeno u vodi, to će izazvati njegovo propadanje.

Sjeme nekih biljnih vrsta uopšte neće klijati ako ne prođe ovaj proces. To se naručito odnosi na drvenaste voćne vrste – tu spadaju i sve voćne vrste sa našeg područja.

Stratifikacija u kućnim uslovima

Za manje količine sjemena stratifikacija se može uraditi u kućnim uslovima. Dovoljan je frižider i manja količina pijeska. Poželjno je da je pijesak dezinfikovan, može se zagrijati u pećnici. Osim pijeska mogu se koristiti zemlja, treset, vermikulit, papir, tkanina, mahovina.

Postupak 1

Da bi sjeme bilo klijavo u većem procentu može se obaviti stratifikacija sjemena u kućnim uslovima. Na taj način imitiraju se uslovi kojima bi sjeme bilo izloženo u prirodi. Sjeme nije izloženo napadu štetočina u kontrolisanim uslovima.

U plastičnu vrećicu stavite rastresitu zemlju, pijesak ili vermikulit. Količina supstrata za stratifikaciju zavisi od količine sjemena. Supstrat se navlaži, ali ne smije biti prevlažan da ne izazove trulenje sjemena. U pripremljen supstrat dodati sjeme i sve zapakovati u najlon vrećicu. Vrećicu zatvorit i na njoj napraviti rupice za ventilaciju. Sjeme je živo i ono diše, ukoliko ne bi napravili rupice za ventilaciju došlo bi do ugušenja sjemena, trulenja. Ovako pripremljena vrećica se položi na podlogu i ostavi u frižideru tokom dvije  sedmice. Nakon tog perioda vrećica se izvadi iz frižidera i ostavi na neko hladno mjesto, negrijani prostor tokom jedne sedmice. Vrećica se vraća u frižider na sledeće dvije sedmice,  ponovo vadi iz frižidera i ostavlja sedmicu dana na neko hladno mjesto. Nakon toga se vrši sjetva.

Supstrat za stratifikaciju moramo redovno provjeravari da li je vlažan, ne smije se osušiti.

Postupak 2

U posudu treba staviti sloj pijeska, a zatim sloj sjemena. Debljina i broj tih slojeva zavise od biljne vrste. Pijesak u posudi treba redovno orošavati kako se ne bi isušio. Pijesak se može izmiješati sa tresetom. Posude trebaju na dnu da imaju rupice za drenažu (odvođenje viška vode). Sa strane na posudma ili na poklopcu posuda treba napraviti otvore za ventilaciju.

Uobičajena temperatura stratifikacije sjemena je +2 do +5ºC. Tokom perioda stratifikacije redovno provjeravati vlažnost supstrata. Svako sjeme koje pokazuje znakove propadanja odstraniti iz kutije.

Postupak 3

Za ovaj postupak potreban nam je komad tkanine dimenzije 10 x 40cm. Manja količina se razvuče duž sredine tkanine, a bočne strane se preklope preko sjemena. Ovako pripremljena traka se urola i zaveže žicom. Rolna tkanine sa sjemenom se stavlja u posudu sa malo vode. Vode ne smije biti previše. Tkanina će povlačiti vodu i sjeme će biti dovoljno namočeno. Posuda se čuva u frižideru.

Postupak 4

Sjeme koje smo odabrali treba zasijati u zemlju u saksije ili drvene sanduke, ukoliko imamo više sjemena. Ove saksije se mogu ukopati u dvorište kako bi se sjeme zaštitilo od izmrzavanja ili se posude zaštite malčom, jutom, papirom ili agrotekstilom.

Na ovaj način sjeme se izlaže prirodnim procesima stratifikacije, a štiti od štetočina. Redovno vršiti preglede u kakvom je stanju sjeme.

Postupak 5

Sjeme se posije u baštu i prepušta priroda da ona sve odradi. Nedostatak ovog postupka je što je sjeme prepušteno štetočinama.

Trajanje procesa stratifikacije

Koliko dugo će sjeme biti izloženo dejstvu niskih temperatura zavisi od biljnih vrsta. Broj dana potrebnih za stratifikaciju uslovljen je voćnom vrstom, ali i sortom:

• ·         Šljive i džanarike – 120 do 180,
• ·         Breskve – 100 do 120,
• ·         Jabuka i kruška – 90 do 130,
• ·         Dunje i kajsije – 80 do 100,
• ·         Orah – 80 do 90,
• ·         Višnja i trešnja – 150 do 180

Stratifikacija sjemena jabuke i kruške

Početak januara je nabolje vrijeme da se krene sa procesom stratifikacije sjemena jabuke i kruške. Sjeme koje ćemo stratifikovati najbolje je prije samo procesa stratifikacije dezinfikovati. Dezinfekciju možemo obaviti u raznim biljnim čajevima ili kalijum permanganatu (5g na 10l vode).

Sjeme se izmiješa sa dobro opranim i dezinfikovanim riječnim pijeskom u odnosu 1:3. Temperatura stratifikacije treba da je 3 do 4ºC. Dovoljno je posudu držati u donjem dijelu frižidera. Period stratifikacije obično traje oko 90 i više dana u zavisnosti od sorte. Vlaga supstrata treba da je visoka, jer na taj način imitiramo vlagu od snijega.

Sjeme koje se uzima za stratifikaciju treba da je zdravo, sjajno, bez oštećenja i simptoma oboljenja.

Stratifikacija oraha

Stratifikacija oraha se obavlja u čistom, vlažnom pijesku pri temperaturi od 5 do 7ºC. Temperatura može biti i niža, ali nikako ne smije spasti ispod 0ºC. Stratifikacija traje 90 dana, a posuda sa vlažnim pijeskom i orasima se čuva u frižideru.  U posudi može biti nekoliko slojeva sjemena.

Za stratifikaciju treba odabrati krupno sjeme. Sjeme se potapa u vodu, najbolje kišnicu, i ostavi da odstoji.Uzimaju se samo sjemena koja su pala na dno posude.