Šta smo uradili sa gredicom na kojoj su bile jagode i šta ćemo sijati?

 



U jesen 2023. godine smo sa gredice uklonili jagode koje su tu bile pet godina. Sa te gredice smo uzimali živiće i brali plodove, bilo je posađenog bijelog luka, nevena, bosiljka i dugih biljaka.

Nakon toliko vremena krajnje je vrijeme da se zemlja odmori od jagoda, jer su one veliki potrošači minerala iz zemlje. Obično se na jednoj parceli zadrže četiri godine. Poslije im se smanjuje rodnost, a stari živić izraste iznad površine zemlje i veoma je podložan propadanju, isušivanju i smrzavanju.

Nakon što smo sa gredice uklonili stare živiće, morali smo da uklonimo i korov. Tamo gdje je zemlja boljeg kvaliteta lakše je i raditi, manje posla. Kod nas je teška, glinovita, barska i puna višegodišnjeg korova koji se širi putem rizoma. Najviše ima sirka Sorghum, pirike Agropyrum repens i zukve Juncus koji se teško iskorjenjuju i koliko god da se borite šire se sa susjednih barskih livada koje niko ne kosi i ne obrađuje. Zbog toga je presudno da pokupimo što više njihovih rizoma.

Posijali smo gorušicu kao siderat ili zelenišno đubrivo, jer formira veliku lisnu masu. Pokrivenost zemljišta nam je bitno zbog toga što je izražen problem korova i što se radi o teškom, zbijenom tipu zemlje. Gorušica je dobro nikla i sve prekrila. Planiramo je zaorati kako bi obogatili zemlju i povećali sadržaj organske mase.

Kada se zemlja obogati humusom poslije jagoda je najbolje uzgajati korjenaste vrste. Bijeli luk i crveni luk bi došli u obzir da nismo pored  svake biljke jagode imali bijeli luk koji je imao ulogu zaštitnika.

Biće posijana mrkva ili kupus ili mahune. Možda peršun, jer svojim mirisom tjera zemljišne štetočine koje jagode privlače.




Comments