Krompir u bašti: Saveznik ili skriveni saboter?

 


Na prvi pogled, krompir djeluje kao skroman stanovnik bašte. Neprimjetno raste pod zemljom, a na kraju se pretvori u jednu od najvažnijih namirnica na našem stolu. Ipak, skriva mnogo više, jer može osnova i izazov svake male bašte. Promjenljivi vremenski uslovi dodatno komplikuju cijelu priču, a kako visoke ljetne teperature utiču na rast, razvoj i prinos krompira možete pročitati mom tekstu na Terra Viva.

On je poput dvojnog agenta u svijetu povrtlarstva. Može vas nahraniti, ali vas može i izložiti velikim izazovima. Ne pristupa mu se više s istom lakoćom kao nekada. Uz sve više klimatskih nepredvidivosti, traži vašu punu pažnju i promišljenost. Možda je vrijeme da na krompir ne gledamo samo kao osnovnu namirnicu, već i kao biljku koja oblikuje zdravlje cijele bašte.

Dominantna biljka u malim baštama

Ako imate malu baštu, znate koliko je dragocjen svaki kvadratni metar. U tom kontekstu, ova vrsta povrća je poput gosta koji traži prostor, traži pažnju i na kraju ostavi nered. Njegov klasični uzgoj podrazumijeva iskopavanje kanala, zatrpavanje, zagrtanje, đubrenje, zaštitu, a sve to zahtijeva fizički rad i planiranje, posebno kada znamo da se vraća na isto mjesto tek nakon tri do pet godina. U protivnom, nagomilavaju se problemi koji se teško rješavaju.

Magnet za štetočine i bolesti

Samonikle biljke koje su se razvile iz zaostalih krtola u polju, služe kao prenosioci plamenjače. Na malim površinama često se dešava da se iz godinu u godinu uzgaja na istom mjestu, čime se nagomilavaju štetočine i prouzrokovači bolesti. Na istu lokaciju može doći tek poslije 4 do 5 godina, minimalno poslije 3.

Jedna od najvećih mana uzgoja jeste njegova uloga u privlačenju nepoželjnih gostiju. Krompirove zlatice, koje mogu letjeti i do 40 kilometara, usjev krompira vide kao pozivnicu. A kada nestane krompir, na udaru je patlidžan. Zlatice bez mnogo dvoumljenja prelaze na srodne biljke i ne ostavljaju prostora za odbranu.

Tu je i plamenjača, čija je pojava direktna prijetnja paradajzu. Ako ne vodite računa o smjeru vjetra, možete doslovno „zasijati“ bolest. Usjev krompira zaražen plamenjačom postaje izvor spora koje vjetar nosi pravo na paradajz. Rezultat? Katastrofa u nizu.

Mnogi od vas su primijetili da se na prošlogodišnjem krompirištu nalazi veći broj žičnjaka koji postaju problem za ovogodišnje usjeve.


Comments