Na prvi pogled, krompir djeluje
kao skroman stanovnik bašte. Neprimjetno raste pod zemljom, a na kraju se
pretvori u jednu od najvažnijih namirnica na našem stolu. Ipak, skriva mnogo
više, jer može osnova i izazov svake male bašte. Promjenljivi vremenski uslovi
dodatno komplikuju cijelu priču, a kako visoke ljetne teperature utiču na rast,
razvoj i prinos krompira možete pročitati mom tekstu na Terra Viva.
On je poput dvojnog agenta u
svijetu povrtlarstva. Može vas nahraniti, ali vas može i izložiti velikim
izazovima. Ne pristupa mu se više s istom lakoćom kao nekada. Uz sve više
klimatskih nepredvidivosti, traži vašu punu pažnju i promišljenost. Možda je
vrijeme da na krompir ne gledamo samo kao osnovnu namirnicu, već i kao biljku
koja oblikuje zdravlje cijele bašte.
Dominantna biljka u malim baštama
Ako imate malu baštu, znate
koliko je dragocjen svaki kvadratni metar. U tom kontekstu, ova vrsta povrća je
poput gosta koji traži prostor, traži pažnju i na kraju ostavi nered. Njegov
klasični uzgoj podrazumijeva iskopavanje kanala, zatrpavanje, zagrtanje,
đubrenje, zaštitu, a sve to zahtijeva fizički rad i planiranje, posebno kada
znamo da se vraća na isto mjesto tek nakon tri do pet godina. U protivnom,
nagomilavaju se problemi koji se teško rješavaju.
Magnet za štetočine i bolesti
Samonikle biljke koje su se
razvile iz zaostalih krtola u polju, služe kao prenosioci plamenjače. Na malim
površinama često se dešava da se iz godinu u godinu uzgaja na istom mjestu,
čime se nagomilavaju štetočine i prouzrokovači bolesti. Na istu lokaciju može
doći tek poslije 4 do 5 godina, minimalno poslije 3.
Jedna od najvećih mana uzgoja jeste
njegova uloga u privlačenju nepoželjnih gostiju. Krompirove zlatice, koje mogu
letjeti i do 40 kilometara, usjev krompira vide kao pozivnicu. A kada nestane
krompir, na udaru je patlidžan. Zlatice bez mnogo dvoumljenja prelaze na srodne
biljke i ne ostavljaju prostora za odbranu.
Tu je i plamenjača, čija je
pojava direktna prijetnja paradajzu. Ako ne vodite računa o smjeru vjetra, možete
doslovno „zasijati“ bolest. Usjev krompira zaražen plamenjačom postaje izvor
spora koje vjetar nosi pravo na paradajz. Rezultat? Katastrofa u nizu.
Mnogi od vas su primijetili da
se na prošlogodišnjem krompirištu nalazi veći broj žičnjaka koji postaju
problem za ovogodišnje usjeve.
Comments
Post a Comment