Ne zaboravite zaštititi baštu poslije kiše

 

Poslije kiše plamenjača prijeti bašti

Kišni dani donose vlagu potrebnu biljkama, ali istovremeno stvaraju savršene uslove za razvoj opasnih gljivičnih bolesti. Jedna od najčešćih i najštetnijih među njima je plamenjača, koja može uništiti čitave usjeve u kratkom roku. Ova bolest ne bira pogađa razne vrste biljaka u svim fazama rasta, a najčešće se pojavljuje sredinom i krajem ljeta. Zato je ključno reagovati odmah nakon kiše i sprovesti odgovarajući tretman zaštite, posebno ako koristimo prirodna sredstva koja se lako ispiraju sa površine listova i plodova.

Idealni uslovi za razvoj plamenjače

Mikroskopske gljivice koje prezimljavaju u zemlji, biljnim ostacima i na živim biljkama su prouzrokovači ovog tipa oboljenja.. Čim temperature porastu, a zemlja i vazduh postanu vlažni, spore se aktiviraju. Kišovito vrijeme, visoka vlažnost, magla i temperaturne oscilacije stvaraju idealne uslove za širenje bolesti. Spore se lako prenose vjetrom, insektima i kišnim kapima, pa se zaraza može proširiti nevjerovatnom brzinom. Tako jedna vrsta gljivica izaziva ovo oboljenje na krompiru, paradajzu, patlidžanu, druga na tikvenjačama i tako redom.

Prepoznavanje i prve mjere zaštite

Simptomi variraju, ali najčešće su pojava vodenastih pjega na listovima, stabljikama i plodovima. One se spajaju i zahvataju sve veće površine, kasnije se suše. Gusti, slabo provjetreni zasadi i prekomjerno zalijevanje dodatno pogoršavaju stanje. Prvi korak u borbi protiv bolesti je uklanjanje zaraženih dijelova biljke i njihovo odlaganje van bašte. Sa paradajza se uklanjaju donji listovi koji su u dodiru sa zemljom, jer se oni prvi zaraze i infekcija se širi sa njih na više dijelove biljke. Alat koji se koristi pri tome obavezno treba oprati i dezinficirati.

Tretman prirodnim preparatima ili pesticidima potrebno je ponoviti nakon svake kiše, jer ih voda brzo ispire, ostavljajući biljke nezaštićenima. Koristite preparate mlijeko i sodu, bijeli luk, lukovinu (koru crvenog luka), zeolit, macerat preslice i mnoge druge

O pripremi preparata na bazi mlijeka i sode sam pisala i postala sam papagaj, ali za nove baštovanke i baštovane da ponovi recept: jedna do jedna i po supena kašika sode bikarbone, jedan litra mlijeka i 4 l vode. Ovo je najčešći omjer koji koristim za zaštitu povrtnih biljaka koje uzgajam u bašti. Dobro protresite prskalicu da se soda rastvori u mlijeku i vodi. Koristi se za zaštitu paradajza, patlidžana, paprika, krastavaca, dinja i drugih tikvenjača... Soda mijenja pH na površini lista i otežava razvoj gljivica, dok mlijeko stvara zaštitni fil i oslobađa materije koje ubijaju spore gljivica. Bijeli luk ima antifungalno djelovanje, prirodni je biostimulator koji potiče rast biljaka.

Foto: Freepik