FB Lanin blog

https://www.facebook.com/Laninblog

уторак, 29. децембар 2015.

Proizvodnja rasada povrća

Proizvodnja rasada predstavlja prvu fazu u proizvodnji povrća. Ova faza treba obezbjediti povoljne uslove za klijanje sjemena i razvoj mladih biljaka.

Pod rasadom podrazumjevamo  mladu biljku s 4 do 10 listova, dobro razvijenog korijenovog sistema, čvrstog, temeljnog i elastičnog stabla, visine 10 do 35cm, zavisno od biljne vrste, sa proteklih 4 do 5, ponekad i 6, proteklih faza organogeneze, optimalne starosti, zavisno od biljne vrste  i uslova. Od kvaliteta rasada zavisi i urod koji ćemo dobiti.
Rasad se može proizvoditi u zatvorenom prostoru (za ranu i srednje ranu proizvodnju povrća) i na otvorenom polju (za kasnu proizvodnju povrća). Da bi proizveli kvalitetan i zdrav rasad treba obratiti pažnju na:

·         Kvalitet sjemena (klijavost ,čistoća...),

·         Temperatura i vlažnost vazduha,provjetravanje,

·         Svjetlost  (jačina,dužina i kvalitet osvjetljenja),

·         Podloga – kvalitet podloge, vlažnost, sadržaj hranjivih elemenata,

·         Vegetacijski prostor,preciznost sjetve,

·         izbor đubriva,

·         zaštita rasada.

Ova poizvodnje je veoma odgovorna i treba je započeti sa izborom kvalittnog sjemenskog materijala koji se odlikuje visokim procentom čistoće i klijavosti. Proizvođači sadnog materijala treba da obezbjede optimalne uslove klijanja, nicanja,rasta mladih biljka, đubrenja i zaštite. Greške koje nastaju u ovoj proizvodnji se skupo plaćuju,ne samo zbog gubitka u proizvodnji već i u gubitku vremena što sve rezultira i većim ekonomskim gubicima.

Paprika, paradajz, celer, patlidžan, zelena salata, kupus, poriluk su povrtne vrste za koje je obavezna proizvodnja rasada. Neke vrste gajenog povrća mogu se posijati ditektno na otvoreno polje: rotkvice, dinja, krastavac, špinat, peršun. Ovo nije stroga podjela.Kao što se za proizvodnju ranog krastavca može proizvesti rasad,tako se i paprika i paradajz mogu posijati direktno na otvoreno polje.

Proizvodnja rasada ima određene prednosti u odnosu na direktnu sjetvu:

·         ranostasnost – proizvodnja rasada u zatvorenom prostoru može započeti 30 do 50 dana prije nego na otvorenom polju;

·         ušteda sjemena – koristi se kvalitetno sjeme,visoke klijavosti i čistoće što smanjuje količinu upotrebljenog sjemena;

·         iskoristivost zemljišta i vremena -  proizvodnja rasada se organizuje u periodu kada je zatvoren prostor prazan i omogućuje više turnusa proizvodnje,a samim tim i veću ekonomsku isplativost;

·         homogena proizvodnja – pošto mlade biljke niču i rastu u istim uslovima one su ujednačenih karakteristika i faza razvoja;

·         ušteda energije -  veliki broj biljaka nalazi se na malom prostoru i smanjuje se energija koja je potrebna za zagrijavanje;


·         veća održivost proizvodnje – sve biljke se razvijaju u istim uslovima, lakši je nadzor što se tiče bolesti i štetočina, lakše je sprovođenje mjera zaštite, đubrenje.