FB Lanin blog

https://www.facebook.com/Laninblog

субота, 12. март 2016.

Bosiljak

Bosiljak je začinska i ljekovita biljka poznata od davnina. Koristi se u gastronomiji kao začin koji poboljšava ukus salata, daju prijatan ukus jelima. Bosiljak se koristi i u narodnoj medicini kao ljekovita biljka za ispiranje grla kod upale, kao čaj koji umanjuje glavobolju, poboljšava rad stomaka.



Od bosiljka se koriste listovi i mlade stabljike. Danas su selekcionisane brojne sorte i varijeteti bosiljka koji se odlikuju različitim mirisom (miris  mente, limuna, karafilića, anisa i drugi) i bojom (zelena, ljubičasta).

Svjež bosiljak odlikuje se prisustvom eteričnih ulja, vitamina(C, B1,B2,PP).

Biljka bosiljka je jednogodišnja, dostiže visinu od 30 do 80cm, ima žbunast izgled i plitko razvijen korijen. Listovi su najveći u podnožju stabljike, a prema vrhu su sitniji. Listovi mogu biti zelene ili ljubičaste boje. Cvijeta od jula do septembra. Cvijetovi su bijele-roze i sitni. Sjeme je sitno i zadržava klijavost 4 do 5 godina.

Za svoj rast zahtjeva plodno zemljište, dobrih vodno – vazdušnih osobina. Termofilna je biljka, ne podnosi mraz.

Treba znati da bosiljak ima smanjenu moć klijanja i da će vam trebati nešto više sjemena nego što planirate broj biljaka.

Bosiljak klija na temperaturi 12ºC, a optimalna je 18 do 20ºC. Može da se sije kao rasad ili direktno u bašti. Kao rasad može da se sije krajem marta i početkom aprila, a u bašti tokom maja – u zavisnosti od vremenskih prilika (prvenstveno temperature).

Sjeme se sije na dubinu od 0,5 do 1cm. Na temperaturi od 20 do 28ºC niče nakon 5 do 8 dana. Za svoje nicanje zahtjeva vlagu površinskog sloja supstrata. Izbjegavati za lijevanje hladnom vodom.

Za baštovane amatere najjednostavnije je posijati sjeme bosiljka u posudice od štapića za uši. Ove posudice su veoma praktične i za sjetvu drugog sitnog sjemena. Na dnu imaju otvore, a poklopac u prvim danima štiti površinu od isušivanja i kasnije kao podmetač za posudicu.

Prilikom sadnje poštovati plodored, jer bosiljak ne voli sadnju na istom mjestu. Sadnice se sade na međuredno rastojanje 40cm i rastojanje u redu 25 do 30cm. Nakon sadnje ga treba dobro zaliti. Tokom vegetacije se treba redovno zalijevati.

Bosiljak se reže nekoliko puta u toku vegetacije, jer se sakuplja samo mlado lišće. Prva rezidba je početkom cvjetanja i to će potaknuti pojavu bočnih grana. Mlado lišće je aromatičnije, suši se u hladovini. Osušeni listovi bosiljka se usitne i čuvaju u dobro zatvorenoj posudi na tamnom mjestu. Na ovaj način se može suvo lišće može čuvati i do 3 godine.

Bosiljak se koristi kao svjež i osušen u gastronomiji, za pripremu čajeva, za konzervisanje hrane kao začin.


Bosiljak je u bašti veoma koristan jer tjera štetočine i poboljšava imuni sistem nekih biljaka. 



Odličan je susjed paradajzu, paprici, patlidžanu, ružama. Svoji mirisom tjera lisne uši i grinje, a ni komarci ne vole miris bosiljka.