FB Lanin blog

https://www.facebook.com/Laninblog

петак, 03. фебруар 2017.

Kvalitetan rasad možemo i sami proizvesti




Sve je veći broj ljubitelja uzgajanja povrća, cvijeća, ljekovitog i začinskog bilja koji se odlučuju da sami proizvedu rasad za svoje potrebe, ali i da razmjene rasad sa svojim prijateljima i komšijama. Ovo će vam omogućiti da dobijete rasad baš one vrste i sorte koje želite da uzgajate u svojim baštama, da putem razmjene dođete do novih vrsta i sorti i da očuvate stare sorte čije sjeme i rasad ne možete pronaći u prodaji.

Uspješno gajenje rasada zavisi od mnogo uslova koje je potrebno ispoštovati. Prije svega, potrebno je upoznati vrstu čiji rasad želimo gajiti. Različite biljne vrste imaju i različite zahtjeve prema uslovima klijanja i nicanja. Paprika, paradajz, patlidžan zahtjevaju veću temperaturu supstrata i vazduha od kupusnjača. Ne možemo istom tehnikom i uslovima uzgajanja dobiti kvalitetan rasad svih biljnih vrsta i sorti. Najvažniji zahtjevi koje trebamo ispuniti u proizvodnji presadnica su: kvalitetan sadni materijal, kvalitetan supstrat, stvaranje optimalnih uslova (osvjetljenost, temperatura...) klijanja, nicanja i rasta rasada.

Rasad je potrebno stalno nadgledati i pratiti šta se dešava. Često se dešava da rasad koji izgleda potpuno zdravo odjednom počne da mijenja boju, elastičnost i nakon 2 do 3 dana u potpunosti propadne. Razlozi propadanja rasada mogu biti pojava bolesti, štetočine, ali i neinfektivne prirode. U ovim zimskim uslovima susrećemo se slabim osvjetljenjem to rezultira izduživanjem, slabljenjem strukture biljke, biljka je podložnija oboljenjima. Na kraju možemo dobiti tanak, slab rasad koji neće biti pripremljen na vanjske uslove. Osim slabog osvjetljenja, problemi se mogu javiti i sa niskom ili previsokom temperaturom, pretjeranom vlagom i pretjeranom ishranom. Sve ovo će loše uticati na mlade biljke i dovesti do slabljenja njihovog imuniteta i pojave gljivičnih oboljenja.

Sadni materijal

Za sjetvu koristiti sadni materijal koji je uzet sa zdravih biljaka koje su tipične za sortu, sjeme ne smije biti oštećeno, bez simptoma oboljenja, oštećenja od strane štetočina, bez prisustva štetočina. Sjeme prije sjetve treba pripremiti i dezinfikaovati. O dezinfekciji sjemena više u tekstovima:




Supstrat

Supstrat je zemljište koji koristimo za sjetvu i koje treba da svojim vodno-vazdušnim karakteristikama pogoduje klijanju i nicanju. Većini biljaka u proizvodnji rasada pogoduje neutralna ili slaba ph reakcija zemljišta od ph 6 do 6,5. Trebamo znati da je kvalitet supstrata veoma važan. I najkvalitetnije sjeme će propasti ako ga posijemo u nekvalitetan supstrat. Supstrat možemo sami napraviti ili kupiti namjenski supstrat za proizvodnju rasada. Ukoliko kupujemo supstrat u prodaji postoje namjenski supstrati za sjetvu i supstrati za pikiranje. Dobar supstrat treba da se odlikuje sledećim karakteristikama:

·         odgovarajuća ph reakcija,
·         da je lagan,
·         da je prozračan,
·         da ima dobar kapacitet za vodu (ne smije previše da upija vodu),
·         da ima dovoljno hraniva za ishranu mladih biljaka,
·         ne smije da sadrži štetočine ili prouzrokovače biljnih oboljenja.

Posude, kontejneri za sjetvu

Sjetva se može obaviti u različite kontejnere (stiropor, plastika) i saksije koje možemo kupiti u poljoprivrednim apotekama.  Za sjetvu možemo iskoristiti i razni priručni materijal. Kao posude za sjetvu možemo iskoristiti ambalažu (razne kutijice, posudice, plastične flaše...), posude od papira koje možemo sami napraviti,  rolnice od toalet papira i slično. Sve treba biti čisto, oprano. Za neke biljne vrste čije sjeme najbolje klija na površini supstrata kada je dovoljno navlaženo odlične su posudice od štapića za uši. Ove posudice su prozirne, a imaju poklopac. Nakon sjetve posudice se poklope i na taj način se sprečava isušivanje površinskog sloja supstrata i sjemena.

Gustina sadnje

Gustina sadnje nije ista za sve biljne vrste, ali za sve je pogubno ako su sjemenke pregusto posijane. Pregusta sjetva dovodi do zagušenja, biljke su slabo osvjetljenje, bore se za hranu, bolesti se brzo šire (posebno u prevlažnim uslovima). Gustina sjetve zavisi od veličine sjemena i veličine mladih biljčica, da li sijemo biljke za pikiranje ili ne. Rasad možemo da sadimo za čupanje, kada u jednoj posudici uzgajamo veći broj biljčica, ili pojedinačno u posudicama.

Temperaturni uslovi

Većina biljaka za klijanje, nicanje i rast zahtjeva veću temperaturu vazduha i supstrata. Najčešće se optimalne vrijednosti temperature kreću od 15 do 25ºC. Za većinu biljaka temperatura klijanja i nicanja je veća, dok je temperatura tokom perioda rasta nešto niža. Razvoju kvalitetnog rasada pogoduje kada su noćne temperature niže od dnevnih. Za većinu vrsta dnevna temperatura treba da se kreće od 20 do 25ºC, a temperatura tokom noći između 16 i 18ºC.

Zalijevanje


Kako bi naša proizvodnja rasada bila uspješna biljke trebaju vodu. Najčešće napravimo grešku zbog prečestog i preobilnog zalijevanja. Biljke zahtjevaju umjerenu vlažnost supstrata. Voda koja se koristi za zalijevanje treba da je sobne temperature (20ºC). Ukoliko koristimo vodu iz česme treba koristiti vodu koja je prenoćila kako bi se hlor izdvojio iz vode. Biljke ne podnose hlor i zbog toga mogu da slabije napreduju i podložnije su propadanju. Mjesto na kome se rasad nalazi treba provjetravati kako se ne bi stvorili uslovi povišene vazdušne vlažnosti. Povećana vlažnost supstrata i vazduha u uslovima povišene temperature dovodi do pojave oboljenja, njihovog brzog širenja i propadanja rasada.