Biodinamička poljoprivreda - Šta je to?

Živimo u svijetu u kome postajemo sve više svjesni posledica i problema koje stvara konvencionalna poljoprivreda. Kako bi očuvali planetu Zemlju za buduće naraštaje potaknuti smo na pronalaženje novih pristupa poljoprivrednoj proizvodnji. Jedan od novih pristupa je biodinamička poljoprivreda.

Biodinamička poljoprivreda se zasniva na principu životne sile. Ova sila djeluje u prirodi i ne odnosi se samo na proizvodnju kvalitetnih poljoprivrednih proizvoda, nego i na kvalitetan odnos čovjeka prema svemu što ga okružuje, prema ljudima i životinjama kao sastavnom dijelu životne sredine. Zasniva se na predavanjima austrijskog naučnika, antropozofa i osnivača biodinamike Rudolfa Štajnera iz 1924 godine. Tokom predavanja u okviru „poljoprivrednog kursa“ on je dao odgovore na zapažanja poljoprivrednika o sve većem iscrpljivanju zemljišta, lošijeg kvaliteta i zdravlja usjeva i stoke, rezultatima upotrebe mineralnih đubriva.

Osnivač biodinamike Štajner je tvrdio da život na Zemlji ne zavisi samo od uticaja Sunca već je pod uticajem drugih planeta, zvijezda, konstelacije planeta i smjene prirodnih ritmova (godina, mjesec, dan, sat). Po Štajneru određene planete prenose svoju energiju kroz konkretne biljke na zemlji:

• ·         u obliku toplote: kamilica – Merkur, valerijana – Saturn,
• ·         svijetla: hajdučka trava – Venera, maslačak – Jupiter,
• ·         vode: hrast – Mars.

Biodinamičari za liječenje zemljišta i biljka, pripremu stočne hrane koriste samo one materijale koji su nastali u živom procesu i nosioci su životne sile. Zeljište se smatra živim organizmom različitih karakteristika od kojih zavisi i izbor primjenjenog đubriva i drugih biodinamičkih pripravaka.

Bavljenje poljoprivredom na biodinamički način obuhvata i pripremu biodinamičkih pripravaka od raznih biljaka ( kamilica, kopriva, hrast... ) i minerala koji poboljšavaju imunitet biljaka, njihovu otpornost prema prouzrokovačima obolenja i štetočinama.

Biodinamički poljoprivrednici obavljaju poljoprivredne radove (sjetva, sadnja, presađivanje i berba ) prema navodima u Mjesečevom sjetvenom kalendaru koji izrađuje grupa Štajnerovih poštovaca i koji se piše za svaku godinu na osnovu izračuna kretanja planeta.

U ovom kalendaru biljke se dijele u 4 grupe:

• ·         biljke korijena,
• ·         biljke lista,
• ·         biljke cvijeta i
• ·         biljke ploda.

Sadnja voća i povrća se odrađuje u vrijeme kada je to predviđeno u kalendaru i na taj način se povećava % primitka posađenih biljaka. Berba i skladištenje plodova kada je označeno vrijeme berbe obezbjeđuje njihovu trajnost.

Svako biodinamičko imanje treba biti samoodrživo i biti u mogućnosti da samo pripremi biodinamičke pripravke koji se koriste za tretiranje zemljišta i biljaka.

Osnova biodinamičke poljoprivrede je zdravo zemljište. Da bi poboljšali kvalitet zemljišta biodinamičari se bave kompostiranjem i pripremom gnojiva kojima obogaćuju zemljište.