Dolazi zima, ali baštovani će i dalje nastaviti sa radom

Dolaskom hladnijih dana intenzitet radova u baštama i voćnjacima se smanjuje, ali ne prestaje briga i njega oko povrća i voćaka. Neke povrtne kulture su završile svoju vegetaciju, neke se mogu sijati i saditi,a neke će tek sada da nas daruju bogatim urodom.  Da bi održali kontinuitet u proizvodnji povrća mnogi povrtari će zbog hladnog, kišnog i snježnog vremena preći na uzgoj povrća u zatvorenom prostoru. Međutim, dolazak hladnih dana nije razlog da se odreknemo gajenja povrća na otvorenom, posebno u južnim krajevima. Ukoliko se odlučimo za sjetvu i sadnju pojedinih vrsta povrća na otvorenom tokom zime trebamo primjeniti odgovarajuće mjere.

Radom u bašti i voćnjaku ćemo povećati produktivnost i zaradu. Zaštita povrća od niskih temperatura na otvorenom može da se sprovodi na različite načine: sjetvom u kose brazde, malčiranjem , pokrivanjem namjenskim agrofolijama.

Zimske salate i špinat se mogu posijati na kose brazde. Ove kosine će štititi biljke od hladnoh vjetra. One bacaju sjenu na biljke i sprečavaju brzo otapanje kristalića leda koji su nastali djelovanjem niskih temperatura.

Da bi se biljke zaštitile mogu se zagrtati slojem zemlje, piljevine, granama drveća (smreke), kukuruzovinom, slamom, snijegom i sličnim materijalima. Sloj malča trebao bi biti deblji od 5cm da bi ispoljio pozitivan efekat. Na taj način se biljke se uspješno štite na prirodan način.

Danas su u upotrebi različite namjenske agrofolije kojima se biljke pokrivaju, a biljke zaštićene na ovaj način mogu da izdrže do -5ºC.

Mogu se sijati: mirođija (kopar), mrkva, špinat, peršun, zelena salata, grašak, bob. Kope,mrkvu, pršun treba posiajti neposredno prije padanja snijega i povećati količinu sjemena oko 10%.

U voćnjaku stabla i žbunje mogu da se saštite kukuruzovinom, agrofolijom. Za uspješno prezimljavanje je veoma važno da stablo uđe u zimu dobro pripremljeno. Sve novonastale grančice trebaju biti drvenaste. Grančice koje ostaju nedovoljno zrele (zelene) su podložne izmrzavanju. Tokom kasnog ljeta i jeseni voćna stabla ne đubriti sa azotnim đubrivima koji bi potaknuli daljni vegetativni rast.

Tokom zime vršiti obilaske voćnjaka i stresati snijeg sa grana, posebno na mladim sadnicama i stablima. Neophodno je uklanjato gnijezda štetočina i mumificirane plodove. Vršiti redovan nadzor na prisustvo glodara i preduzimati akcije u cilju zaštite od njih.