Deblo i grane voćnih
staba veoma često naseljavaju lišajevi. Oni direktno ne uništavaju stabla, ali
ih vremenom iscrpljuju.
Mnoge štetočine se
skrivaju u lišajevima, tu i prezimljuju. Na njima se zadržavaju spore gljivica
koje izazivaju biljne bolesti. Stablo ne može da diše i na taj način se
usporava rast stabla. Zbog svega navedenog lišajeve je potrebno ukloniti da stabla.
Uklanjanje lišajeva obavlja se tokom kasne jeseni kada je opalo lišće,
zime ili ranog proljeća prije kretanja
vegetacije. Ne uklanjati lišajeve ako je vegetacija krenula, jer mehaničko
struganje i tretiranje stabla preparatima protiv lišajeva može dovesti do
sušenja otvorenih pupoljaka i cvijetova.
Prisustvo lišajeva na
stablu nam govori da je stabo doživjelo stres ili da je počelo da odumire.
Lišajevi ne naseljavaju zdrava, vitalna stabla. Mogu biti različitog oblika:
kao kora, rozeta, koral, žbun. I po boji se razlikuju: zeleni, sivi, smeđi i
raznih drugih boja i nijansi.
Javljaju se na svim
voćnim vrstama, a posebno na šljivi, orahu i jabuci. Naseljavaju površinu kore
debla i grana. Redovno se javljaju na stablima zapuštenih voćnjaka, starim
voćnim stablima, stablima izloženim stresu ili na voćnim stablima pored rijeka,
jezera i potoka.
Njihovoj pojavi pogoduje visoka vlažnost zemljišta i vazduha.
Javiće se na terenima gdje je podzemna voda na 1,5m, a to djeluje stresno na
korijen voćaka – posebno na krušku i jabuku.
Lišaj je zajednica
algi i gljiva u kojoj alge zajednički organizam snabdjevaju proizvodima
fotosinteze dok gljive snabdjevaju mineralnim materijama i vodom. Ne radi se o
parazitskom organizmu već o organizmu koji samo živi na površini kore stabla.
Na Zemlji postoji skoro 20 000 lišajeva.
Oni ne uništavaju
stablo, ali prave prolaz za mnoge patogene i štetočine koji će na kraju da
unište stablo.
Lišajevi imaju i
dobru stranu
Lišajevi se
pojavljuju na stablima koja se nalaze u ekološki čistim, zdravim područjima.
Tamo gdje rastu lišajevi vazduh i voda su veoma čisti.
Ne javljaju se u
voćnjacima gdje se intenzivno koriste hemijski preparati za zaštitu, posebno
preparati od bakra. Ova sredsva suzbijaju rast i razvoj lišajeva.
Kako se boriti protiv
lišajeva
Treba znati da se
lišajevi uklanjaju sa stabla, ali dok se ne otkloni uzrok stresa oni će se stalno pojavljivati. Za njihovo mehaničko
uklanjanje struganjem potrebni su nam:
·
najlon ili platno koje ćemo
prostrijeti ispod drveta sa kojeg uklanjamo lišajeve,
·
špatula,
·
drvene lopatice,
·
nož – lišajevi se uklanjaju
tupom stranom noža,
·
čelična četka.
Ispod stabla koje
čistimo potrebno je prostrijeti najlon kako bi prilikom čišćenja i četkanja
uklonjeni materijal padao na njega. Kora i lišajevi koje uklonimo sadrže
štetočine i spore patogena. Sakupiti nastrugani otpad i ukloniti iz voćnjaka,
najbolje spaliti.
Smatra se da su
drvene lopatice najbolje za čišćenje, jer metalni alat može izazvati oštećenje
tkiva stabla.
Nakon struganja
stablo se može prekrečiti kako bi uradili i dezinfekciju.
Stabla na kojima se
razviajju lišajevi mogu se tretirati različitim preparatima. Ako lišajevi nisu
zahvatili veliku površinu stablo se može tretirati krečnim mlijekom – 1kg kreča
i 10l vode. Nakon kiše tretman ponoviti. Tretirati deblo i deblje grane.
Stablo se može
premazivati i mazivom od soli i pepela drveta. Uzeti 1kg soli, 2kg pepela, 2
sapuna i preliti sa 10 litara vode. Sve dobro promiješati i zagrijavati do
ključanja. Pustiti da se ohladi i time premazati stabla.
Vršiti redovnu
rezidbu stabala i održavati krošnju rastresitom. Ukoliko su voćna stabla u
potpunosti prekrivena lišajevima treba uraditi sanitarnu rezibu, ukloniti
suvišne grane i na taj način pospješiti provjetravanje krošnje.
Ne preduzimati
nikakve aktivnosti ako je temperatura ispod 2ºC. Redovno pregledati u kakvom
stanju se nalaze stabla i da li su prisutni lišajevi. Manje površine se lakše
čiste.
Stara stabla prirodno
odumiru i lišajevi ih prekrivaju.
Comments
Post a Comment