Jabuka, kao i ostale
voćne vrste, može da se razmnožava generativno i vegetativno.
Generativno razmnožavanje
se odnosi na razmnožavanje sjemenom. Sve voćne vrste stvaraju sjeme iz koga se
može dobiti novo stablo. Većina starih sorti je dobijena na ovaj način. Sorta
jabuke Granny Smith je nastala spontanim
oprašivanjem roditeljskih stabala, a iz sjemena koje je niklo nastala je ova sorta.
Stabla iz sjemena nikada vjerno ne prenose osobine matičnog stabla sa kojeg je
uzet plod. Iz sjemena možemo dobiti stabla sa izvrsnim ili stabla sa lošim
plodovima. Voćari znaju da se iz sjemena divlje jabuke dobijaju podloge za
kalemljenje – sijanci. Ove podloge daju bujniju krošnju kalemljene sorte, imaju
jači korijen i zbog toga sadnice sa sijancima kao podlogom su otpornija na
stres, sušu, ne zahtjevaju potpornu armaturu, otpornije su na bolesti, dugovječnije.
Sjeme jabuke
možemo iskoristiti da sami proizvedemo podlogu za kalemljenje ili da dobijemo
novo stablo. Ne postoji garancija da će naša sjetva biti uspješa, da ćemo
dobiti stablo sa plodovima dobrih karakteristika, ali nikada se ne zna kuda nas
može odvesti naša radoznalost i kakvo ćemo stablo dobiti. Treba znati da stablo
dobijeno iz sjemena stupa u rad nakon više godina, ali nikada ne znate da li
ćete dobiti stablo sa ukusnim plodovima.
Sjeme jabuke nije
poput sjemena cvijeća i povrća, ono ne klija i ne niče tako lako. Da bi
osigurali uspješno klijanje i nicanje sjeme treba podvrgnuti određenom
tretmanu.
Sjeme jabuke koje
sakupljamo za sjetvu treba biti neoštećeno, tamno smeđe boje, sjajno. Nakon što
smo sjeme jabuke sakupili potrebno ga je dobro izaprati kako bi se oprale
supstance sa površine sjemena koje sprečavaju klijanje. Nakon toga sjeme treba
preliti vodom i ukloniti sve sjemenke koje su isplivale na površinu – to su
šture sjemenke koje neće nići. Potrebno je sjeme jabuke tokom tri dana ostaviti
u vodi koja se mijenja svaki dan. Po namakanju sjeme je potrebno podvrgnuti
stratifikaciji, jer sjeme jabuke neće klijati ako određen vremenski period nije
bilo izloženo niskim temperaturama. Stratifikacija se obavlja na taj način da
se vlažno sjeme pomiješa sa vlažnim pijeskom ili piljevinom ili se sjeme posije
na podlogu od pijeska i prekrije slojem pijeska debljine 2 do 3cm.
Za stratifikaciju
male količine sjemena mogu nam poslužiti kutijice od ambalaže (prozirne
kutijice za kolače). Poklopac kutijica se izbuši na nekoliko mjesta. Ove rupice
na poklopcu će obezbjediti ventilaciju. Redovno provjeravati stanje pijeska i
sjemena. Pijesak ne smije biti prevlažan, ali ni presuv. Nakon 2 mjeseca u
frižideru sjeme bi trebalo da započne klijanje. Najbolje je kutijicu sa
pijeskom držati na donjoj polici frižidera pri stalnoj temperaturi od +4ºC. U
pijesak se može dodati i malo aktivnog uglja kako bi se spriječila pojava
plijesni. Osim pijeska sjeme može da se položi između slojeva vlažnog papira.
Drugi način je da
pripremljeno sjeme posijemo direktno u zemlju pred zimu. Takvo sjeme će tokom
zime da prođe proces stratifikacije i da na proljeće klija i nikne. Kod ovog
postupka ne možemo biti sigurni u uspješnost našeg rada, jer ne možemo
kontrolisati uslove stratifikacije, pojavu štetočina, povišenu vlagu i drugo.
Nakon što je sjeme
proklijalo prebaciti ga u zasebnu saksiju.
Comments
Post a Comment