Keleraba je povrće koje potiče sa sjevera Evrope. Od kelerabe za ishranu koristimo listove i zadebljali dio. Možemo je koristiti kao svježe povrće za pripremu raznih salata, ali se koristi i za dinstanje, pohovanje, kuvanje i pečenje. Od mladih listova prave se ukusne supice i variva.
Keleraba ima kratak period vegetacije, a može se sijati tokom proljeća i jeseni. Ne podnosi visoke tempereture, gubi sočnost i brzo odrveni. Optimalna temperatura za nicanje, rast i razvoj se kreće između 14 do 20°C. Minimalna temperatura za sjetvu je 8°C.
Najbolje uspjeva na zemljištu sa neutralnom i slabokiselom ph reakcijom, bogato organskim materijama. Zemljište treba da je rastresito, dobrih vodno-vazdušnih osobina. Odgovaraju joj južne strane za rani rast u proljeće. Sije se nakon kultura koje su đubrene stajnjakom. Dobri predusjevi za kelerabu su: mahunarke, mrkva, krastavac. Kao predusjeve treba izbjegavati kupusnjače.
Kelerabu možemo proizvesti direktnom sjeetvom sjemena ili iz presadnica. Ako imate problem sa buvačima bolje je da se odlučite za presadnice. Mlade biljčice kelerabe buvači mogu uništiti tokom 24h. Dubina sjetve sjemena je 1cm. Razmak sjetve sjemena je 3 x 1cm. Sadnice su spremne za sadnju kada imaju razvijena 4 lista. Međuredni razmak biljaka kelerabe je 40 x 25cm. Za krupnije sorte taj razmak je veći. Ukoliko sijemo sjeme direktno u zemljište razmak između redova je 40cm, a u redu 3 do 4cm. Iznikle biljčice je potrebno prorijediti.
Puževi, buvači i lisne vaši su najčešće štetočine kelerabe.
Comments
Post a Comment