Hren je povrtna vrsta koja se rijetko nalazi u baštama, a to je prava šteta. Ova povrtna kultura ima skormne zahtjeve, a može se uzgajati kao višegodišnje povrće. Najčešće se sadi u ćoškovima i rubovima bašte. Osim što je iznimno aromatičan, hren je izuzetno ljekovit.Odlikuje se velikim sadržajem vitamina C, minerala, enzima. Od davnina se koristi u narodnoj medicini za snižavanje krvnog pritiska, ublažavanje bolova kod zubobolje, kod problema sa plućima, sinusima, za ublažavanje problema sa astmom, plućnih i kožnih oboljenja.
Uslovi uzgajanja
Hren na jednom mjestu može da raste i 10 godina. Za razvoj mu pogoduju slabokisela zemljišta i polusjena. Zemljište treba da je rahlo i rastresito. Slabo uspjeva na alkanim zemljištima, podvodnim terenima, tamnoj sjeni. Kvalitet zemljišta utiče i na kvalitet korijena. Na teškim zemljištima korijen hrena će biti veoma ljut, drvenast i žilav. Hren koji je rastao na pjeskovitom zemljištu je slabe arome. Sušu ne podnosi i ako se ne zalijeva formira drvenast korijen, neprijatnog okusa i mirisa.
Kod sadnje hrena ispoštovati plodored. Hren na isto mjesto dolazi nakon 4 godine. Ne podnosi uzgajanje iz ili u blizini kupusa, kelja, karfiola, kelerabe. Nikako ga saditi na mjesto gdje je prethodno bio hren. Dobri predusjevi su mahunarke, žitarice.
Kako razmnožiti hren
Hren se može razmnožiti sjemenom ili reznicama. Najčešće se razmnožava reznicama. Za sadnju se uzimaju reznice debljine 1cm i dužine 20 do 25cm. Priprema sadnica hrena započinje tokom jeseni. Najbolje je za reznice uzeti bočne djelove korijena hrena. Sa jednog korijena mogu se uzeti 4 do 5 reznica. Sadni materijal čuvati u podrumu ili sličnoj prostoriji u posudi sa zemljom. Sloj zemlje iznad korijena treba da je debljine 10 do 15cm. Prilikom sječenja reznica za sadnju gornji rez treba biti ravan, a donji rez zakošen. Sadnja se može obaviti tokom jeseni ili u proljeće.Prije sadnje korijen hrena lagano istrljati šmirgl papirom i odstraniti bočne korjenčiće. Ovo će spriječiti pojavu deformacije glavnog korijena. Prilikom šmirglanja paziti da ne oštetite pupoljke koji su smješteni na vrhu i donjem dijelu iz kojih će se razviti biljka sa lisnom rozetom i korijen.
Sadnja se obavlja u brazdice na razmaku od 60cm, a razmak u redu je 10cm. Prilikom sadnje reznice se polažu koso pod uglom od 45 stepeni i prekriju slojem zemlje debljine 4 do 5cm. Nakon sadnje uraditi zalijevanje. U povoljnim uslovima hren kreće sa rastom nakon 20 dana i pojavljuju se listovi hrena.
Drugi način razmnožavanja reznicama je da se iskoriste pupoljci na korijenu hrena. Korijen hrena se može isjeći na kolutove debljine 3 do 4cm i takvi kolutovi se utisnu u zemlju u posudi. Kolutovi treba da su donjom polovinaom u zemlji, a gornja da je iznad zemljišta. Iz gornjeg dijela će se razviti lišće, a iz donjeg korijen. Kod ovakvog načina razmnožavanja trebaće vam duži vremenski period da dobijete korijen koji možete koristiti.
Održavanje usjeva hrena
Posađen hren treba okopavati, malčirati i zalijevati. Sredinom ljeta dobro je hren odgnuti i ukloniti bočno korijenje i ponovo ga dobro zagrnuti. Od štetočina hrena na našem imanju jedino su se pojavili puževi sa kućisom koji se goste njegovim listovima. Zanimljivo je da puževi golaći izbjegavaju hren.
Hren je u bašti i voćnjaku izuzetno efikasan pomoćnik. Svojim mirisom tjera mnoge štetočine (lisne uši).
Sa 1m² može se dobiti 1kg korijena hrena.
Comments
Post a Comment