Zaštita od mraza

Svakog proljeća se susrećemo sa mrazom i uticajem talasa negativne temperature na biljke koje smo posadili. Na niske temperature su najviše osjetljive sjemenke koje se nalaze u fazi klijanja, mlade biljke koje tek niču ili su nikle, jagode koje cvjetaju i njima je potrebno osigurati zaštitu od niskih temperatura i mraza.

Jagode koje se gaje na otvorenom su sada u fazi cvjetanja i veoma su osjetljive na uticaj mraza i niskih temperaturama.

Povrće kao što su: bob, grašak, kelj, luk, mrkva, peršun mogu da prežive niske temperature od -4 do - 5°C. Međutim, ove temperature mogu da podnesu u kraćem vremenskom periodu.

Cikla i repa mogu biti oštećene na  - 3°C.

Zaštita pokrivanjem

Male površine i gredice je lakše zaštiti od velikih površina. Preko gredica se mogu postaviti lukovi od savitljivih grana, okviri od kočeva ili cijevi, drvene gajbice. Sve se može pokriti najlonom, folijama, agrotekstilom posebno proizvedenim za tu namjenu. Pojedinačne biljke se mogu zaštiti drvenim gajbicama, vrećama od jute, plastičnim bocama kojima smo odsjekli dno i stavili ih preko biljke.

Najlon se često koristi za pokrivanje, ali ispod njega dolazi do stvaranja i kondenzovanja vlage. Ne smije d ase stavlja na biljke, jer na mjestu dodira dolazi do propadanja biljke.

Agrotekstil (agroplatno) se proizvodi po tehnologiji netkanja i kao rezultat toga agroplatno ima mnogo pora kroz koje struji vazduh i vlaga. To omogućava biljci da diše, nema nakupljanja vlage. Debljina agrotekstila je različita i to utiče na težinu po površini, kao i na zaštitu od vremenskih uslova. Ispod agrotekstila nema pojave trulenja. Može da se koristi kao dvostruki sloj. Lak je za postavljanje, ne zahtjeva armaturu.

Zaštita polijevanjem

Zaštita biljaka polijevanjem daće efekte kod malih vrijednosti mraza.Pri hlađenju vodena para se kondenzuje i pada kao rosa na bilje. Ovaj sloj se ledi i štiti biljke. Zalijevanje treba da se ponavlja svakih 15 do 20 minuta.

Zaštita dimljenjem

U zaštiti od mraza može pomoći paljenje vatri na strani odakle duva vjetar - na taj način dim će biti nošen preko biljaka koje želimo zaštititi. Dim od vatre na koju smo položili vlažnu slamu, sijeno, drvo, lišće, krpe ili bilo šta što sporo gori i stvara gust dim.

Zaštita malčiranjem

Bilje se mogu zaštiti ukoliko se malčiraju slamom, sijenom, lišćem, papirom.