Sezona je ubiranja
plodova sa njiva i bašti i postavlja se pitanje gdje uskladištiti ono što smo
proizveli. Čitav je niz preventivnih mjera kojima se mogu spriječiti štete i
umanjiti gubici tokom skladištenja.
Kako bi uspješno
očuvali uskladištene poljoprivredne proizvode potrebno je sa velikom pažnjom
pristupiti odabiru mjesta gdje ćemo izgraditi skladište. Potrebno je
izbjegavati mjesta sa visokim nivoom podzemne vode, uvale gdje se sakuplja voda.
Što je teren oko skladišta i samo skladište više izloženo dejstvu vlage to je
veća mogućnost naseljavanja gljivica koje mogu u potpunosti uništiti
uskladištene proizvode. Objekat bi trebao biti namijenjen isključivo za
skladištenje poljoprivrednih proizvoda. Na terenu se često susreće pojava da u
vrijeme kada je skladište prazno ono služi kao ostava za sve i svašta, da se
drži gorivo, da se pretvori u kokošinjac i mnoge druge namjene. Sve to utiče da
takva skladišta postaju praktično neupotrebljiva.
Objekat skladišta da
se nalazi na mjestu gdje je dobro provjetravanje. Poželjno je da oko njega nema
drveća i grmlja koje bi naselili insekti i druge štetočine, gdje bi se
zadržavale ptice, i koje bi poslužilo kao izvor patogena.
Čak i kada jeprazno
skladište treba biti čisto. Okolina skladišta takođe treba da se uredno
održava. Što je veći nered to je više štetočina, posebno miševa i pacova.
Najbolje je da je okolo skladišta uredno pokošena travnata površina ili
betonska površina koja se lako čisti.
Skladišta trebaju
biti izgrađena od čvrstih materijala, zidovi i pod da su bez pukotinau kojima
bi se mogli zavući štetni organizmi ili prouzrokovači bolesti. Prozori i vrata
moraju se dobro zatvarati. Na prozorima postaviti sitnu mrežu kako bi
spriječili ulazak ptica, insekata.
Nakon pražnjenja skladište
dobro očistiti. Prije unošenja novog uroda skladište ponovo očistiti, poželjno
ga je i okrečiti kako bi ga dezinfikovali. Dezinfekcija u malim skladištima osim
krečenjem može da se uradi i tretiranjem dijatomejskom zemljom. U skladištima
se tokom zimskog čuvanja mogu unijeti i osušeni buketi biljaka koje svoji
mmirisom tjeraju insekte. Osušene biljke se mogu spremiti u platnene vrećice
(lovor, neven, pelin).
Star urod koji je
zaostao u skladištu potrebno je pregledati, uskladištiti u nekom drugom
prostoru ili ga fizički odvojiti od novog uroda.
Optimalna temperatura
za čuvanje uskladištenih poljoprivrednih proizvoda se kreće između 10 i 15ºC.
Skladište treba da ima dobru termičku izolaciju i da su snabdjevena uređajem za
mjerenje teperature. Idealno bi bilo da se pored termometra koji mjeri
temperaturu u skladištu nalazi i sonda koja mjeri temperaturu uskladištenog
uroda. Najjednostavnija metoda mjerenja temperature unutar uskladištenog
proizvoda je da se u masu zrna gurne ruka, ako osjetimo da je masa topla to je
znak da se temperatura penje iznad 18ºC i da je potrebno provjetravanje mase (previjavanje,
lopatanje, prebacivanje) i snižavanje temperature.
Osim temperature
važan parametar je i vlažnost. Skladišta trebaju biti suva, izolovana od vlage.
Urod treba biti osušen. Optimalna vlažnost zrna za većinu ratarskih kultura se
kreće ispod 15%.
U toku čuvanja
uskladištene poljoprivredne proizvode je potrebno redovno nadgledati i
provjeravati. U zavisnosti od stanja vršiti provjetravanje, suzbijanje
štetočina, zaštitu od ptica, miševa, preduzimati akcije suzbijanja.
PS
Ako budemo imali šta ubrati...
Comments
Post a Comment