Kada baštu imate po prvi put susrećete sa mnogo pitanja i mogućnosti. Kada
ste već odredili gdje će i kolika će biti vaša bašta, šta ćete uzgajati možete
započeti avanturu pod nazivom „Moja bašta“.
U zavisnosti od stanja na parceli i kvaliteta zemljišta potrebno je
prilagoditi radove. Najbolje bi bilo da imate parcelu na kojoj je površina
čista ili je već bila obrađivana. Parcela gdje je bila nečija bašta ili su
uzgajane neke druge bilke ima svoje prednosti i mane. Prednost je što takvo
zemljište ne zahtjeva teške radove, osim ako prethodni vlasnik nije bio toliko
nemaran da vam je ostavio užasan nered.
Nikada za svoju baštu ne uzimajte parcelu na kojoj je uzgajan kukuruz gdje
su korišteni herbicidi za uništavanje korova. Zbog velike upotrebe herbicida u
kukuruzu velika je vjerovatnoća da je zemljište zatrovano ostacima pesticida.
Osim opasnosti po zdravlje ostaci
pesticida mogu da umanje ili u potpunosti onemoguće rast povrća i drugog uzgajanog
bilja na toj parceli.
Što je zemljište više zaraslo to znači i da ćete više raditi kako bi
uklonili suvišno bilje. Drugo problem kod zaraslih parcela je da je to svijet
za sebe, a vi ćete doći i narušiti odnose u toj zajednici. Može se desiti da na
toj parceli postoje insekti, a vi uklonite biljke koje su njihova hrana i
sklonište. Kod nas je bio slučaj da su iz Električnog mijenjali stare drvene
bandere i postavljali nove betonske. Zbog tog posla su uklonili živicu koja se
formirala. Rezultat je bio da smo te godine imali invaziju crnih biljnih ušiju
i čim se živica ponovo formirala one su se povukle i nemamo više problema s
njima. Tako da znate da ste uljez u svijetu koji se formirao bez vašeg uticaja.
Od kvaliteta zemljišta zavisi i način obrade. Za početnike bi najlakše bilo
da u jesen izvrše oranje, a tanjiranje – frezanje na proljeće. Dobićete
površinu koja je dovoljno rahla da lako možete formirati gredice. Oranje se
može obaviti i tokom proljeća, ali što ranije. Bez obzira da li ćete sledećih
godina obrađivati zemljište oranjem, frezanjem ili nećete obrađivati zemlju
ukoliko ste početnik i prvi put imate baštu ovo prvo oranje će vam olakšati
rad.
Drugi način je da na očišćenom zemljištu formiramo gredice bez kopanja ili
da napravimo gredice sanduke u koje ćemo dodati supstrat. O formiranju gredica u
nekom sledećem postu.
Oranje nikada ne smije biti preduboko. Idealno bi bilo da iskopate rupu i
napravite presjek zemljišta u bašti. Dovoljna je dubina od 25 do 30cm
(standardna dubina oranja). Ovaj presjek će vam dati odgovor koliko je debeo
površinski sloj zemlje, sloj u kome raste korjenje biljaka, da li su prisutne
gliste, kakvih još organizama ima. Od debljine površinskog sloja zavisi i
dubina oranja. Što je taj sloj tanji i dubina oranja će biti manja, odnosno
oranje će biti pliće. Na ovaj način neće vam mrtvi sloj iz dubine dospjeti na
površinu i na taj način umanjiti uspjeh vašeg baštovaskog poduhvata.
Zemljišta u prirodi uvijek imaju neku „manu“ i priroda ih nije namjenski
stvarala za nas, zbog toga se trebamo prilagoditi zemljištu u našoj bašti i
obogatiti ga dodavanjem stajskog đubriva, lišća, trave. Naravno, prilagođavamo
se i izborom biljaka. To nije proces koji uradite jednom i gotovo je. Stvaranje
kvalitetnog baštenskog zemljišta je proces. Možda ste među sretnicima da u
startu imate kvalitetno i plodno zemljište, ali ga trebate održavati da takvo i
ostane. Iz svog iskustva, nekoliko puta mjenjanja mjesta bašte, mogu reći da će
vam i za najlošije zemljište trebati 5 godina da osjetite promjenu. Na
zemljištu koje je bilo zbijeno, tvrdo uspjeli smo da vratimo gliste. Svake
godine smo vraćali bašti ono što smo od nje uzimali (biljne ostatke), sami
pravili kompost, biljna đubriva. Gliste su se same vratile.
Ukoliko se pitate zašto spominjem gliste odgovor je da su one potvrda da je
zemlja živa, a samo takva zemlja je plodna zemlja, zemlja sa manje štetnih
organizama.
Jedna od bitnih stavki je dostupnost vode. Da li je u blizini bašte izvor,
potok, jezero ili ste iskopali rezervoar za vodu. Kada spominjemo vodu ne
mislim na vodu iz česme. Voda iz česme je preskupa, a i nije pogodna za
zalijevanje zbog sadržaja sredstava za dezinfekciju koja negativno utiču na
gajene biljke.
Comments
Post a Comment