Da li planirate posijati bob?

Sjeme boba

Kada se zemljište u proljeće zagrije i prosuši možemo obaviti prvu sjetvu. Osim bijelog luka, crvenog luka, graška i drugih vrsta možemo u rano proljeće da posijemo bob. Ova mahunarka je nekada bila uzgajana u svakoj bašti, ali je tokom vremena potisnuta i pala u zaborav. Raduje me što je sve više baštovana i baštovanki koji ponovo siju ovu povrtnicu izuzetnog okusa. U gastronomiji se koriste mladi listovi biljke i mahune, mlado i zrelo zrno, a pošto pripada porodici graška možemo mlad bob konzumirati svjež u salatama. Mladi listovi boba se koriste kao salata ili se od njega priprema varivo poput špinata ili blitve. Mahune i zrno se koriste u varivima, čorbama. Od mladog zrna se pripremaju cijenjene bobove pihtije. Od zrna se može pripremiti pire.

Sjetva boba

On se može sijati tokom jeseni gdje to uslovi dozvoljavaju. U mom kraju bolja je rana sjetva u proljeće i to što ranije. Već sredinom ili krajem februara u zavisnosti od vremenskih uslova možemo posijati bob. Rana sjetva je poželjna da bob izbjegne crnu biljnu uš. Po svojim zahtjevima veoma je sličan grašku. Kao i druge mahunarke obogaćuje zemljište azotom, jer za svoj korijen vezuje azotofiksatore.

Sjeme boba je dosta krupno, mada ima razlike između sorti što se tiče krupnoće sjemena. Sjetva može da se obavlja direkto u zemlju i to je načešći način uzgajanja boba. Osim direkne sjetve bob može da se uzgaja iz rasada. Uzgajanja rasada boba je karakteristično za sjeverna i planinska područja, a na našim prostorima to je rijetkost.

Sjetva boba je veoma slična sjetvi graška. Može se sijati u otvorene brazdice ili kućice. Razmak između redova posijanih biljaka  ili kućica (kuća, odžaka) se kreće od 30 do 40cm. Biljke boba su dosta visoke i treba im prostora da se razvijaju i rastu. Razmak unutar reda ili kućice je oko 10cm.

Dubina sjetve boba je oko 5cm. U zavisnosti od krupnoće sjemena dubina sjetve će biti plića ili dublja.

U optimalnim uslovima sjeme boba klija i niče za 5 dana, ali se period klijanja i nicanja može razvići i do 20 dana u zavisnosti od vremenskih prilika.

Zahtjevi biljke boba

Bob je biljna vrsta čije uzgajanje nije komplikovano. On ne traži posebnu pažnju, nema potreba za armaturom (koljem) i vezanjem kao što je to slučaj sa paradajzom. Na parcelama gdje je problem sa udarima vjetra ipak ga je potrebno zavezati da ne poliježe.

Dobro uspjeva na plodnim zemljištima gdje će dati dobre prinose i kada ga ne đubrite, a ostaviće iza sebe zemljište obogaćeno azotom. Na siromašnijem zemljištu treba ga đubriti, jer biljke boba formiraju veliku zelenu masu i daju veliki urod.

Kod izbora zemljišta za sjetvu obratite pažnju da je zemljište dobro snabdjeveno vlagom, ali da nije prevlažno. Suvišna vlaga negativno djeluje na biljke boba. Mjesto za sadnju treba da je osunčano.

Zaštita boba

Bob je dosta otporna vrsta. Rijetko se na njemu javljaju oboljenja, ali ima veliki problem sa crnim biljnim ušima koje su u stanju da u potpunosti prekriju biljku. Dobro je zalomiti biljku kada izraste do 1m, jer se uši najviše nalaze na mladim izbojima. Uklanjanjem mladih, vršnih dijelova smanjuje se napad crne uši.

Kao zaštita na manjim gredicama boba potrebno je posaditi biljke koje svojim mirisom tjeraju crne biljne uši, poput čubra.

U borbi protiv biljnih crnih ušiju dobro će nam pomoći pripravci od bijelog luka, ljute paprike i drugih biljaka. Kopriva ne djeluje na crne biljne uši, već samo na zelene biljne uši i u ovom slučaju nema nikakvog efekta.