Pšenična trava - zelene vlati za naše zdravlje

Sve je više ljudi koji zbog savremenog stresnog života žele da se posvete svom zdravlju. Jedan od najlakših načina brige o svom zdravlju je uzgajanje i korištenje pšenične trave. Mladi, iznikli listići pšenice su pravo bogatsvo po svom sadržaju korisnih materija: vitamine A, B, C, K i E, minerale (željezo, selen, cink, kalcijum, fosfor) enzime, aminokiseline, hlorofil i mnoge druge materija.

Upotreba pšenične trave u ishrani poboljšava imunitet,  pročišćava krv, obnavlja jetru, poboljšava probavu, jača srce i krvne sudove, poboljšava se detoksikacija organizma. Pšenična trava se preporučuje sportistima, ljudima izloženim fizičkom naporu, u postoperativnom periodu, dijabetičarima, ljudima sa hroničnim upalnim stanjima u organizmu. Najčešće se upotrebljava svježe iscjeđen sok od listova pšenične trave.

Lako se uzgaja

Prednost pšenične trave je i što je veoma lako možemo da uzgajamo u vlastitoj kuhinji. Za uzgajanje možete iskoristiti saksije ili ambalažu od hrane. Razne kutijice sa poklopcem koje su ambalaža za hranu možemo iskoristiti kao posudice za sjetvu pšenice, a poklopac podmetnuti ispod posudice da sakuplja višak vode. Na dnu posude trebaju biti rupice kroz koje odlazi višak vode iz supstrata. Suviše vode dovešće do pojave trulenja sjemena i mladih biljčica.

Dovoljno je posudu napuniti dobrim supstratom i posijati sjeme. Posude za sjetvu ne trebaju biti duboke. Posude se do pola napune supstratom, a zatim posije sjeme. Sjeme pšenice ne treba biti pregusto posijano. Optimalno je da sjeme prekriva 50% površine supstrata. Poslije sjetve prekriti sjeme drugim slojem supstrata.

Sjeme klija u mraku, a za klijanje zahtjeva dovoljno vlažnosti i toplote. Kako se supstrat i sjeme ne bi isušivali prekrijte posudu u koju ste posijali pšenicu sa prozirnom folijom. Poslije tri dana folija se skida. Optimalna temperatura klijanja je oko 22°C.  Minimalna temperatura klijanja i nicanja tokom noći je 12°C, a maksimalna dnevna 30°C.

Tokom zime za uzgajanje pšenice najbolji uslovi su na prozorskoj dasci sa južne strane. Ukoliko imate mogućnost da koristite vještačko osvjetljenje obezbjedićete optimalnu svjetlosne uslove za uzgajanje pšenične trave tokom cijele zime.

Ljudi koji stalno uzgajaju pšeničnu travu mogu vam reći da se po okusu osjeti da li pšenična trava rasla na prirodnoj svjetlosti ili ispod lampi.

Ukoliko želite ubrzati nicanje možete uveče potopiti sjemenke u vodi. Sjemenke koje isplivaju na površinu su šture i neće klijati. Takve sjemenke bacite. Drugi način je da posijete klice pšenice.

Najveći problem koji se može pojaviti tokom uzgajanja je pojava plijesni. Do ove pojave veoma često dolazi zbog prevelike vlažnosti. Zbog toga obratiti pažnju na zalijevanje. Postavite posudu na mjesto sa dovoljno cirkulacje vazduha.

Ako želite da ubrzate rast mladih biljčica prekrijte ih kartonskim poklopcima koje možete sami napraviti. Poklopac treba biti dovoljno lagan da ga pšenične vlati mogu nositi. One će se ispod tog poklopca izduživati u potrazi za osvjetljenjem. Poslije nicanja svih biljaka taj poklopac se podiže, a posuda sa pšeničnom travom se stavlja na prozorsku dasku ili na osvjetljeno mjesto. Veoma brzo biljke će postati zelene.

Kada je trava dostigla visinu između 10 i 15cm obavlja se šišanje trave. Tada je najkvalitetnija za pravljenje soka i raznih smutija.  Vlati pšenice koje ošišamo najbolje je odmah upotrijebiti. Ukoliko svu količinu ne možemo iskoristiti možemo preostalu  pšeničnu travu čuvati u frižideru tri do četiri dana.