Uzgajanje blitve u posudama

Blitva je veoma zahvalna vrsta povrća koju možemo uzgajati tokom cijele godine. Od jedne dobro njegovane biljke možemo dobiti i više od 1kg peteljki i listova. Pripada grupi niskokaloričnih namirnica, ali je veoma bogata mineralima (magnezijum, željezo, kalijum, kalcijum), vitamin A, C i vitamine iz grupe B, mnogo drugih hranjivih materija. Veoma je cijenjena u gastronomiji, ali i u narodnoj medicini. Može da se koristi kao sirova ili pripremljenja u raznim jelima.

Nezahtjevna blitva

Blitva nema velike zahtjeve što se tiče uzgajanja. Najbolje joj odgovaraju prozori, terase, balkoni okrenuti prema jugoistoku ili jugozapadu. Optimalna temperatura za njen rast i razvoj se kreće od 17 do 20°C. Odgovaraju joj supstrati bogati organskim materijama. Ko je u mogućnosti može da napravi supstrat od humusa, baštenske zemlje i krupnog pijeska u omjeru 1:1:0,5.

Blitva razvija snažan korijen i potrebno je obezbjediti posude nešto većih dimenzija. Dubina sjetve sjemena je 2cm. Ukoliko blitvu sijemo u veće posude ili korita za cvijeće razmak između biljaka treba da je od 12 do 15cm. Tako će biljke imati dovoljno prostora da razviju lisnu rozetu. Ukoliko namjeravamo da uzgajamo mlade biljke za brzu konzumaciju tada je dovoljan razmak 6cm. U ovom slučaju biljke se cijele beru kad popune međuprostor.

Biljke se zalijevaju vodom sobne temperature. Sa zalijevanjem ne treba pretjerivati, jer može dovesti do trulenja korijena. U početku se đubrenje biljaka obavlja u intervalima po dvije sedmice, a poslije svake sedmice. U nedostatku đubriva možemo prihranu obaviti sa pepelom. Ne pretjerivati sa količinom pepela.

Berba i upotreba blitve

Već poslije 1,5 do 2 mjeseca beremo listove blitve zajedno sa peteljkama. Beru se vanjski listovi zajedno sa peteljkama. Na taj način potičemo biljku da stvara nove listove. Listovi se režu prije nego što dostgnu 25cm. Središnji listovi u rozeti se ne beru. Oni ishranjuju pupoljke u središtu iz kojih će se razviti novi listovi.

Salata od blitve

Mlado lišće blitve se može koristiti kao salata. Oprano lišće se prelije marinadom koju pripremimo od soka limuna i sitno nasjeckanim bijelim lukom i lišćem peršina.

Ova salata,ali i variva pripremljena od ove kombinacije povrća pomažu kod gihta, pospješuju izlučivanje mokraćne kiseline i na taj način vrše detoksikasiju organizma.