Crveni voćni pauk-grinja - štete koje pričinjava i metode suzbijanja

Ni manje štetočine ni veće štete. Riječ je o crvenom voćnom pauku ili crvenoj voćnoj grinji. Veliki je broj raznih vrsta grinja, ali crveni voćni pauk prednjači kada su u pitanju broj biljnih vrsta koje napada i obim štete koju izaziva.

Pojedinih godina, prvenstveno sušnih godina, javlja se u velikom broju i pričinjava štete. Kao što naziv kaže ova štetočina je prvo primjećena na voćnim vrstama i to na stablima jabuke i kruške. Na ovim vrstama pričinjava i najveće štete. Osim ovih vrsta crveni voćni pauk napada i druge voćne vrste, ukrasne biljke, povrtne vrste, ljekovito i začinsko bilje, sobne biljne vrste. Možemo ga pronaći na svim biljnim vrstama.

Štete koje pričinjava

Najveće štete pričinjavaju na vrstama kao što su: jabuka, kruška, vinova loza, šljiva, trešnja, kajsija, breskva, paprika, krastavac, lubenica, dinja, mahune, pasulj, paradajz i mnoge druge vrste uzgajanog bilja. Često se može primjetiti na listovima ruže.

Kako izgleda list izložen napadu grinje

Štete pričinjava sisanjem biljnih sokova. Na listovima koji su izloženi napadu crvenog voćnog pauka-grinje pojavljuju se sitne flekice žuto obojene. Kasnije te flekice dobijaju tamniju boju. Najviše ih ima duž nervature lista. Kod jačeg napada flekice se spajaju, list žuti, suši se. Na kraju list postaje smeđ i opada. Veoma često napadnuti listovi imaju deformisan izgled.

U procesu sisanja biljnih sokova grinje dovode do raspadanja hlorofila i promjene u sastava biljne ćelije koja gubi vodu. Proces fotosinteze se usporava.

Zbog smanjenja lisne površine biljka slabije formira pupoljke, cvjetove, manje je plodova, oni su deformisani ili sitniji. Urod se umanjuje. Kod višegodišnjih biljnih vrsta napad crvene voćne grinje djeluje na sledeću rodnu godinu, formiranje rodnog potencijala je umanjeno zbog manje formiranih cvjetnih pupoljaka.

Metode suzbijanja

Kako bi spriječili pojavu ove šteočine ili umanjili njegov napad potrebno je ukloniti opalo lišće, u jesen na voćnim stablima očistiti koru gdje je ispucala i ljušti se, ukloniti i spaliti lišće, koru i stare grane iz voćnjaka koji su pretrpjeli jak napad crvenog voćnog pauka-grinje. U povrtnjaku ukloniti biljne ostatke iz bašte.

Na stablima postavljati lovne pojaseve koje treba pregledati i redovno uništavati štetočine koje tu potraže sklonište. Za crvenog pauka-grinju možemo napraviti lovne pojaseve od zgužvanog papira ili stare tkanine.

Ukoliko je ljeto sa visokom temperaturom i suvim vazduhom sigurno je da će i napad ove štetočine da bude jak. Hladnoća i vlaga negativno djeluju na crvenog voćnog pauka-grinju.

Njegovo prisustvo možemo otkriti pažljivim posmatranjem boje listova na uzgajanom bilju. Svjetlije obojeni listovi su znak njegovog prisustva. Povećalom pogledati donju stranu lišća. Štetočina je malih dimenzija i teško se uočava.

Pošto se razmnožavaju veoma brzo može imati nekoliko generacija u toku vegetacije. Visoka temperatura ubrzava metabolizam štetočine i na taj način djeluje na sve njegove aktivnosti. On se ubrzano razmnožava, a njegove kolonije za veoma kratko vrijeme mogu naseliti cijelu biljku.

U borbi protiv crvenog voćnog pauka-grinje veoma je djelotvoran pripravak od duvana, ali se u njega treba dodati malo sapuna za veš kako bi se osiguralo efikasnije prijanjanje. Postupak tretiranja duvanskim rastvorom se ponavlja poslije 7 dana.

Rastvor kamilice je pokazao veoma dobre rezultate u borbi sa ovom štetočinom. Priprema se veoma jednostavno tako šte se u 10l vode potopi 1kg suvog cvijeta kamilice i ostavi 10h. Poslije toga rastvor se procijedi i koristi bez razblaživanja. Tretiranje biljaka ponoviti.