Plastenik
možemo iskoristiti i za skladištenje povrća, ali iza uzgajanje zimskog povrća. Mada
uslovi u plasteniku nisu idealni možemo ga iskoristiti za čuvanje i
skladištenja povrća. U zavisnosti od povrtne vrste i uslovi čuvanja su
drugačiji. Za većinu povrća najvažnije je da ne dođe do izmrzavanja. To znači
da povrćemo možemo čuvati do prvog mraza ili ćemo povrće morati dodatno
utopliti kao bi spriječili izmrzavanje. Osim temperature na čuvanje povrća će
djelovati vlažnost vazduha i provjetravanje. Suvišna vlaga može dovesti do
pojave biljnih oboljenja i trulenja.
Cikla,
rotkvice, repa, mrkva i drugo krtolasto povrće se može uskladištiti, ali ih
treba iskoristiti ili skoliniti iz plastenika prije pojave mraza.
Povrće
moće da se čuva ukopano u zemljište, prekriveno pijeskom, u kutijama sa
pijeskom, prekriveno slamom ili sijenom. Najsigurnije je da se povrće čuva u
kutijama. Na taj način povrće neće privlačiti insekte i druge štetne insekte
koji mogu da se nasele u plasteniku i naprave nam problem tokom sjetve u
proljeće.
Prije
skladištenja potrebno je pripremiti drveni kutiju i pijesak. Najbolje bi bilo
kada bi mogli obezbjediti mješavinu pijeska i treseta u odnosu 1:1. Poslije
ubiranja potrebno je povrće očistiti, odsjeći lišće, ali ostaviti 1 do 2cm od
vrha. Ukoliko ostavimo duže lišće ono će ubrzati propadanje cikle, mrkve, repe,
rotkve, celera, a ukoliko skroz prikratimo lišće ubrzaćemo isušivanje korjena. Na
dno kutije prvo se stavi red pijeska, a navedeno povrće se reda vertikalno ili
pod blagim uglom. Pijesak treba da bude vlažan. Suv i mokar pijesak će
negativno djelovati na uskladišteno povrće. Mogu ubrzati isušivanje ili
trulenje.
Praziluk,
crveni luk i šalot možemo uskladištiti u plasteniku. Postoje razlike u pogledu
zahtjeva ovih vrsta. Različite sorte praziluka su različito otporne na
hladnoću. Praziluk koji je posijan tokom proljeća se bere krajem ljeta i ima
najmanju otpornost na niske temperature. Na hladnoću je najotporniji praziluk
posijan u kasnom terminu sjetve. Biljke praziluka se mogu čuvati u plasteniku
na taj način što se ukopaju u zemlju. Prije ukopavanja potrebno je skratiti
lišće.
Crveni
luk i luk šalot se nakon sušenja mogu kratkotrajno čuvati u plasteniku.Pravilo
je da slađe sorte luka sadrže više vode, podložne su izmrzavanju, bržem
propadanju i čuvaju se kraći vremenski period. Ljute sorte luka sadrže manje
vode, otpornije su na propadanje i izmrzavanje. U zaisnosti od uslova čuvanja
mogu se čuvati pola godine i duže, ali ne smije biti izložen niskim
temperaturama. Za čuvanje luka šalota potrebno je obezbjediti hladan i suv
prostor. U ovakvim uslovima šalot se može čuvati pola godine. Kao i druge vrste
iz porodice lukova niske temperature dovode do izmrzavanja šalota.
Kupusnjače
se u plasteniku mogu čuvat kraći vremenski period. Problem kod čuvanja
kupusnjača u plasteniku je povećana vlažnost i potrebno je osigurati dobro
provjetravanje.
Prije
skladištenja odstraniti povrće sa oštećenjima i simptomima oboljenja, posebno
trulenja. Tokom skladišnog perioda redono pregledati uskladišteno povrće.
Kako
bi zaštiti uskladišteno povrće od izmrzavanja možemo ga prekriti agroplatnom.
Temperatura ispod agroplatna će biti veća za nekoliko stepeni od okolne
sredine. Takođe, možemo koristiti prirodne materijale kao što su slama, sijeno,
lišće, a možemo koristiti karton, papir.
Comments
Post a Comment