Hajdučka trava, stolisnik ili kunica se lako uzgaja

 

Hajdučka trava, stolisnik, kunica Acxillea millefolium  je sa pravom našla svoje mjesto u narodnoj medicini. Veoma se lako uzgaja. Danas su pored divlje hajdučke trave stvorene mnogobrone ukrasne sorte koje plijene ljepotom i bojom svojih cvjetova. U gastronomiji se koristi mlado, nježno lišće za pripremu raznih variva. Kada se takvi listovi usitne mogu se koristiti umjesto kopra za posipanje preko krompira, namaza na kruhu.

Uzgajanje hakdučke trave je lako

Hajdučka trava se može posaditi na gredicu ili cvjetnjak. Najlakše se razmnožava djeljenjem starijih biljaka. Takođe, možemo je uzgajati iz sjemena. Sjetva se obavlja u zaštićenom i toplom prostoru sedam do osam sedmica prije poslednjeg mraza. Sjetvu obaviti u posudice ispunjene rahlim supstratom. Treba napomenuti da sjeme voli vlažan supstrat. Sjetva se obavlja plitko, a zatim se sjeme prekrije slojem zemlje. Zaliti i prekriti prozirnom folijom da čuva vlažnost. Kada mlade biljčice niknu uklonite foliju. Saksiju sa posijanim sjemenom treba čuvati na toplom i osunčanom mjestu. Niče poslije dvije ili tri sedmice. Ili je jednostavno ostavite prilikom plevljenja gredice.

Razvijene mlade biljke ili izdjeljene busene sadimo na osunčano mjesto. Razmak između biljaka se kreće između 30 i 60cm. Kada se sade mlade biljke uzgojene iz sjemena razmak može biti manji, od 30 do 40cm. Zemljište treba da je dobro ocjedito.

Treba znati da je hajdučka trava invazivna vrsta i da u povoljnim uslovima potiskuje druge vrste. Zbog toga je treba držati pod kontrolom ili je posaditi na mjesto gdje neće smetati i gušiti biljke i cvijeće koje uzgajamo.

Od oboljenja koja se javljaju na hajdučkoj travi možemo izdvojiti pepelnicu i botritis. Prve simptome ćemo primjetiti na listovima u vidu brašnaste prevlake. Zalijevajte je samo okom sušnog perioda.