Jagorčevina - pozdrav proljeću

Mali, nježni cvjetovi jagorčevine Primule vulgaris su prvi znaci proljeća. Pored naziva jagorčevina u narodu je poznata pod nazivima rani jaglac, prvenica, prvenčica, uskrsnica, rana ružica. Latinski naziv potiče od latinskih riječi prima rosa što znači prva ruža.

Kako prepoznati jagorčevinu?

Jagorčevina se najlakše prepoznaje u vrijeme cvjetanja tokom proljeća. U zavisnosti od vremenskih uslova period cvjetanja može biti od kraja februara do početka maja. Veoma lako se poznaje po svojim žutim cvjetovima. Intenzitet obojenosti cvjetova može biti različit, od blijedo žute do jako žute. Promjer cvjetova je 3cm, a imaju pet latica. Pojedinačni cvjetovi su smješteni na drškama koje rastu direktno iz lisne rozete. Listovi su naborani. Naličje listova je dlakavo, a ivice savijene prema dolje.

Gdje jagorčevina raste?

Često je možemo pronaći na ivici šume, šumskim čistinama, pored šumskih puteva, u šumarcima i šumama koje nisu guste i tamne. Veoma im odgovaraju glinovita zemljišta koja imaju dobru snabdjevenost vodom.

Da li je ugrožena?

Možda nam se čini da jagorčevine ima svuda, u svakoj šumi, tokom proljeća, prava istina je da je jagorčevina izuzetno ugrožena biljna vrsta. U suštini, nestajanje jagorčevina je pod direktnim uticajem čovjeka. Nekoliko je faktora koji izazivaju nestajanje jagorčevine:

·         klimatske promjene,

·         nestajanje staništa i

·         djelovanje čovjeka.

Jagorčevina i narodno vjerovanje

Brojna narodna vjerovanja su povezana sa jagorčevinom. Osim što je vijesnik proljeća, ona se smatra srećnim cvijetom proljeća. Simbolizuje mladost, djetinjstvo, radost, bezbrižnost, ali i strahove, nestalnost, osjećaj napuštenosti, dječije nevinosti, novog početka.

Sve veća ugroženost jagorčevine

Jagorčevina je u narodnoj medicini primjenjivanja od davnina. Poslednjih godina jagorčevine je sve manje. Staništa jagorčevine su sve više ugrožena. Klimatske promjene i dugi sušni periodi su prorijedili jagorčevinu.

U nekim šumama, kada sam bila dijete, bilo je toliko jagorčevine da je formirala žuti tepih od svojih cvjetova. Danas ih uopšte nema ili su sporadično prisutne.