Vječita dilema vezana za
paradajz je da li je voće ili povrće. Gledano botanički plod paradajza je
bobica okuglog oblika sa tankom pokožica. Unutrašnjost ploda se sastoji od
sočnog tkiva i mnoštva malih sjemenki. Osim toga, biljka paradajza formira grm
i generativno se razmnožava sjemenom.
Na osnovu toga možemo reči da
je paradajz voće. Zašto ga svrstavamo u povrće?
Paradajz potiče iz Južne
Amerike, a Indijanci su ga zvali hitomatl. Inke i Asteci su pvi počeli da
uzgajaju paradajz, a Španjolci su ga prenijeli u Evropu. U početku je paradajz
bio samo egzotična biljka sa lijepim, crvenim plodovima. Kao ukrasna biljka
veoma bzo se širi u Španiji, Portugalu, Italiji i jugu Fancuske. Sve do
polovine 19. stoljeća paradajz je smatran otrovnom biljkom i plodovi se nisu
jeli.
Paradajz pripada porodici
pomoćnica Solanaceae, a za sve pripadnike ove porodice je zajedničko da sadrže materiju solanin od koje potiče
otrovnost. Solanin je u biljci paradajza prisutan, ali ga nema u zrelim
plodovima. Nepoznavanje te osobine paradajza dovelo je da je dugo vremena
smatrano da su njegovi plodovi nejestivi.
Sve karakteristike paradajza ukazuju
da se radi o voću, ali je u 19. stoljeću ozmačen kao povrće. Razlog tome je
uvoz paradajza iz Evrope u USA i visoke carine za povrće, dok za voće carine
nisu postojale ili su bile male. Zbog toga je Vrhovni sud USA 1893. godine proglasio
paradajz povrćem. Veliki obim uvoza paradajza u USA pokrenuo je spor i sud je
paradajz proglasio povrćem na osnovu njegove kulinarske upotrebe. Koristi se u
pripremanju umaka i kao namirinica u slanim jelim sa drugim povrćem, mesom i
ribom. Osim toga, plodovi paradajza nisu slatki i rijetko se koriste u pipremi
poslastica i slatkih jela.
Comments
Post a Comment