Mnogo novih baštovana i baštovanki krene u avanturu zvana "moja bašta" s mnogo elana pretpostavljajući da će sve biti lako, biljke će rasti, cvjetati, a oni će moći svaki dan ubrati sve što požele. Čini im se da je sve tako jednostavno, ali nije tako.
Iza svake bašte stoji veliki rad, utrošeno vrijeme, znanje. Obrada zemlje je težak posao, posebno kada tek zasnivate baštu. Prva godina je i najteža u svakom pogledu. Dobro se pripremite.
Nabavite opremu i alat
Prije bilo kakve aktivnosti potrebno je da vidite kavu odjeću, obuću i alat posjedujete. Vegetacioni period traje od ranog proljeća do kasne jeseni, a vama je potrebna odjeća u kojoj ćete se osjećati udobno i kada je hladnije i kada su visoke temperature. Dobro je da imate jaknu ili duks na kopčanje koje po potrebi možete obući ili skinuti. Nabavite dobru obuću. Patike će se veoma brzo raspasti posebno kada tokom proljeća pripremate gredice za sjetve. Kupite kraće gumene čizme. U dubokim čizmama je teže hodati i obavljati poslove sjetve. Uvijek imajte šešir ili kačket koji će vas zaštiti od vjetra, hladnoće, ali i od Sunca.
Bez alata ne možete obaviti ni jedan posao. Osnovno što će vam trebati na početku su: ašov, motika, metalne grablje, lopata i manja motičica. Ovim alatom ćete pripremati gredice, razbijati grumenje zemlje, uređivati staze između gredica, kopati sjetvene kanaliće, rupe, obavljati okopavanje, plijevljenje.
Izbor lokacije
Od izuzetne je važnosti je da vam je bašta u blizini. Nećete trošiti vrijeme da stignete do bašte i umorni od rada putovati kući. Što je bašta dalje veća su finansijska izdvajanja za prevoz. Onog trenutka kada više trošite na prevoz nego što imate dobrobiti od bašte razmislite o iznajmljivanju neke bliže parcele za svoju baštu, ali i to zna biti problematično ukoliko ćete se seliti svake godine na novu lokaciju. Kako bi prilagodili baštu svojim potrebama potrebno je najmanje tri godine.
Poželjno je da imate objekat u kome ćete čuvati alat, baštensku obuću, da se možete presvući, ostaviti sjemena, đubrivo.
Veoma je važno da su vam blizu ljudi koji će vam uzorati ili frezati parcelu ukoliko se odlučite da orete baštu. Ukoliko planirate da kupujete životinjski stajnjak raspitajte se da li u blizini postoje farme od kojih ćete ga kupovati. Što su farme udaljenije veći su troškovi prevoza.
Da li imate pristup vodi?
Voda je od iznimne važnosti za svakog u bašti. Osim za zalijevanje voda će vam trebati da nakon rada operete ruke, obuću, alat. Voda će vam trebati kada budete sadili presadnice povrća.
Plan sjetve
Prije bilo kakvog posla napravite plan sjetve. Od izuzetne važnosti je da znate koliko će ljudi učestvovati u baštovanskim radovima. Razgovarajte s porodicom. Šta oni žele da posiju, jedu? Nema svrhe da sijete neku vrstu povrća, ako ga niko neće jesti. Kod plana sjetve je veoma važno znati kojom površinom raspolažete, koliku površinu želite da odvojite za pojedine vrste povrća i šta sve želite da posijete. Kada raspolažete s malom površinom najbolje je da uzgajate kulture koje zauzimaju malo površine i koje se brzo smjenjuju tokom vegetacije. Na taj način možete imati više berbi tokom vegetacije.
Izbjegnite pretjeranu sadnju što većeg broja raznih biljaka, posebno cvijeća. To je zamka u koju većina novih baštovana upadne. U medijima možemo pronaći fotografije predivnih bašta punih cvjetnih leja. Ukoliko želite cvijeće u bašti odaberite vrste koje će osim dekorativnosti pozitivno djelovati na vašu baštu ili ćete ih moći koristiti kao ljekovite biljke. Kadifice svojim mirisom tjeraju nematode iz zemlje. Zaštitnici biljaka su bosiljak, neven, bosiljak, timijan, pelin, a možete ih iskoristiti za pripremanje bio pripravaka za zaštitu povrća ili kao ljekovito bilje za sopstvenu upotrebu.
Kod izbora vrsta koje ćete uzgajati obratite pažnju da li vrste odgovaraju mikroklimatskim uslovima parcele, ekološim zahtjevima i da li ćete imati vremena da se posvetite njima. Da li možete skoro svakodnevno odlaziti u baštu ili ćete biti vikend baštovan?
Neke biljne vrste ne mogu da rastu jedna pored druge, dok druge štite i podržavaju jedna drugu. Primer dobrog suživota su mrkva i luk. Mrkva crveni luk štiti od lukove muhe, a nju luk štiti od mrkvine muhe.
Sadnja
Kod sadnje bolja je opcija da sadite biljke u grupama. To će vam olakšati rad. Fragmentalna ili sadnja pojedinačnih povrtarskih biljaka, djeluje primamljivo, ali zahtjeva mnogo rada i utrošenog vremena.
Za svaku grupu povrća je drugačija tehnika sjetve. Upravo sada, u proljeće, obavljamo sjetvu i sadnju.Tako mrkvu, peršun sijemo u plitke kanaliće, jer imaju sitno sjeme. Ovo sjeme mora biti redovno zalijevan odok ne nikne. Pojedinih godina ćete imati sreće pošto će biti padavina i površinski sloj će biti dovoljno vlažan. Jaka kiša i velike kapi prilikom zalijevanja mogu odnijeti sjeme. Vrste sa krupnim sjemenom se siju dublje. To je slučaj s pasuljem.
Prilikom sadnje presadnica potrebno je da iskopate sadne rupe. Njihova veličina zavisi od vrste, kao i količina organskog đubriva kojeg ćemo dodati u njih.
Comments
Post a Comment