Na krtolama krompira se prirodno formiraju klice kako
temperatura raste i približava se vrijeme sjetve. U slučaju da smo ih
naklijavali znamo da to možemo obaviti i u slabo osvjetljenom prostoru koji ima
odgovarajuću temperaturu, obično od 15 do 20 °C, i vlažnost vazduha. Klice se
formiraju iz okca na površini krtole i predstavljaju najraniju fazu razvoja
biljke.
Kako izgledaju loše klice?
Iskusni proizvođači će sa pojavom bijelih klica da obezbijede
svjetlost, jer bez svjetlosti dobićemo izdužene, etiolirane (bijele, svijetle)
i tanke klice. Ovo su loše klice koje se lako lome, nemaju mehaničku čvrstoću.
Obično se prvo aktivira vršna klica, posebno kod sorti koje su kasne ili kod
krtola koje su kasno izvađene iz zemlje, kasnije završavaju svoj period
vegetacije.
Izdužene klice se lako oštete, slome, prilikom sadnje,
podložne su truljenju, što može da se prenese na krtolu. Krompir će kasnije
nići, je treba vrijeme da se aktivira klica iz rezervnih pupoljaka.
Katke, obojene i zdepaste dobre klice
Dobra klica je kratka, dužine do 2 cm, zdepasta. Mora da ima boju koja je
karakteristična za sortu. Ako je sorta crveno obojene pokožice, klica će biti
crvenkaste boje. Kratke klice su jače, teže se otkidaju, ali brže napreduju
kada obavimo sadnju u toplu i dovoljno vlažnu zemlju.
Foto: Pixabay.com/adege
Comments
Post a Comment