Kada je u pitanju sjetva povrća
na otvorenom februar je mjesec koji čekaju kontinentalci ili bolje reći kraj
ovog mjeseca. Sjeme se sije direktno na pripremljenim gredicama ili mjestima.
Trenutak
sjetve ranih kultura određuje temperatura zemljišta. Ona kroz nekoliko dana
mora biti najmanje 5°C, jer je to minimalna temperatura klijanja za većinu
kultura. Najbolja opcija je da sačekamo da se temperatura poveća za još
nekoliko stepeni tokom nekoliko dana. To će sjemenu dati mogućnost da brzo
klija i dođe do nicanja. Dugo zadržavanje sjemena u zemlji koje je hladno i
vlažno je rizično zbog pojave truljenja, a sama klica je veoma osjetljiva i
može lako da izmrzne.
Prvo
se siju bob i grašak, jer oni podnose i kad je temperatura zemljišta nešto
niža, posebno bob. Kod nas nije moguća sjetva boba i graška u jesen i da oni
prezime. Imamo izražen problem podzemnih voda i pojedinih godina polja budu
poplavljena tokom zime. Nema šanse da na njima povrće prezimi, osim na malim,
uzvišenim mjestima.
Rana
sjetva graška ima jednu važnu prednost, a to je da usjev u svom razvoju i
plodonošenju izbjegava napad važnih štetočina i bolesti koje se javljaju
kasnije kada su temperature vazduha više. Još jedna stvar oko sjetve graška je
da sijemo samo niske sorte. One imaju manji period vegetacije, što je povezano
sa izbjegavanjem štetočina i bolesti, potrebno je manje đubriva, a kod nas je
zemlja veoma loša, i ne zahtjeva veliku i jaču armaturu, odnosno manje rada
ulažete.
Za njima slijedi sjetva bijelog luka i zimske salate, zatim crvenog luka, rotkvica.
Foto: Pixabay/Hundva
Comments
Post a Comment