Jagorčevina je jedna od prvih proljetnih vrsta koje
cvjetaju. Narodno vjerovanje kaže da simbolizuje mladost i novi početak. Od
davnina je cijenjena kao dekorativna biljka, u gastronomiji i narodnoj
medicini. Kao ukrasna biljka se počela uzgajati u Belgiji još u 17. stoljeću, a
1730. godine je bila na prvom mjestu među dvadesetšest cvjetnih vrsta uvrštenih
u katalog „Cvijeće za dvanaest mjeseci“.
Osim što ima prelijepe žute cvjetova, odlikuje se
veoma velikim sadržajem askorbinske kiseline ili vitamina C. Ima ga daleko više
nego druge biljne vrste. Konzumiranjem dva do tri lista zadovoljićete dnevne
potrebe za ovim vitaminom.
Svježi listovi se koriste u salatama, varivima i
pečenjima. Osušeni listovi samljeveni u prah se koriste kao začin koji se dodaje
jelima od mesa i ribe. Upotrebljava se i korijen koji ima aromu sličnu anisu.
Svoju primjenu u gastronomiji su našli i cvjetovi.
Listovi se koriste poput špinata, za pripremu pita i
punjenje ribe, piletine.
Cvjetovi privlače pčele i druge oprašivače. Bogati su
nektarom i slatkastog okusa. Za ljude, domaće životinje i ptice nije otrovna,
ali može biti za konje, pse i mačke.
U narodnoj medicini se koristi kod problema sa
disajnim organima, bronhitisa, astme, kod nesanice i brojnih dugih problema. Da
li možete konzumirati čajeve i duge pripravke od jagorčevine posavjetujte se sa
svojim liječnikom, jer ona može izazvati alergijske reakcije i probleme sa
varenjem hrane.
Čaj od cvjetova
Za pripremu ovog čaja je
potrebno vrelom vodom preliti cvjetove i ostavit da stoji 15 minuta. Obično se
na jednu kafenu kašičicu osušenog cvijeta koristi 200 ml ključale vode. Nakon što
se prohladi pije se u malim gutljajima. Upotrebljava se da omekša gust bronhijalni
sekret i za lakše iskašljavanje.
Comments
Post a Comment