Burno sa cijenama uljane repice

 

U petak, 15.11.2024. godine, u 18:31 h na pariškom Matif-u cijene pšenice za decembarske ugovore iznosila je 216,25 €/t. Istovremeno je cijena za martovske ugovore bila 224 €/t. Na formiranje cijene najveći uticaj imaju klimatski rizici u zapadnoj Evropi. Razvoj ozimih usjeva je pod uticajem najavljene kiše i pada temperature. Uslovi u Rusiji i SAD-u su znatno bolji, dok Australija očekuje veće prinose od očekivanih.

Kada je u pitanju kukuruz za tonu u martovskim ugovorima je trebalo izdvojiti 210,25 €, a za junske ugovore 215 €. Porasla je i cijena uljane repice koja je koštala 539,25 €/t za februarske ugovore i 534,75 €/t. Ova berzanska sedmica bila je burna za uljanu repicu. Cijena se za februarske ugovore kretala od 542,50 €/t, da bi pala na 530,50 €/t. Tržište uljarica bilo je pod uticajem pada cijena palminog ulja u Maleziji. Cijene uljane repice su pale i na ICE berzi u Kanadi.

Na čikaškom CboT-u cijena pšenice je u četvrtak pala na 530,25 centi/bušelu i okončala četvrtu sesiju sa gubicima. Fjučersi za pšenicu su pali na najniži nivo od kraja avgusta. Cijena soje u SAD-u je je pod pritiskom jačeg američkog dolara. Došlo je do pada cijene za januarske ugovore na 987,50 centi/bušel. Ovo tržište je pod nedavnim predsjedničkim izborima i neizvjesnosti koga će Tramp imenovati za ministra poljoprivrede i trgovine. Novoizabrani predsjednik je nagovijestio da bi Robert F. Kennedy mogao postati ministar zdravstva koji se bori protiv upotrebe pesticida, što izaziva zabrinutost. Na potražnju za sojom u SAD mogao bi uticati kritički stav Lee Zeldina poslije odluke da se upravo on imenuje za čelnika Agencije za zaštitu okoliša EPA. Zabrinutost zbog ove odluke po mišljenju analitičara možda je razlog za pad dionica koji se desio.

Argentinsko tržište je zanimljivo, gdje je i pored suše zabilježena četvrtu najbolju žetvu u poslednjih 15 godina, a procijenjen je prinos 18,8 miliona tona. Kampanja pšenice za sezonu 2024/25 je počela i zasijano je 6,71 miliona hektara, što je mnogo više nego prošlogodišnjih 5,5 miliona hektara. Kritična proizvodna regija je na sjeveru Argentine koja pati od manjka padavina i suše. Porast proizvodnje soje je suočena sa negativnim klimatskim uticajem u dijelovima zemlje. Istovremeno se smanjuju površine pod kukuruzom, a sjetva kasni. Očekuje se da će biti posijano 7,8 miliona hektara.