Na prvi pogled, uzgoj mrkve
djeluje jednostavno. Potrebno je samo da posijete sjeme, povremeno zalijevate,
i čekate vađenje korijeno. Međutim, na kraju sezone umjesto ravnih, sočnih
korjenastih plodova možemo dobiti deformisano, raspucalo i žilavo korijenje. Šta
je pošlo po zlu? Iako je mrkva skromna kultura, osjetljiva je na niz faktora
koji utiču na njen izgled i kvalitet.
Savršena mrkva ne raste sama
od sebe. Potrebna je pažnja, znanje i malo baštenske mudrosti. Pravilna
priprema zemljišta, pažljivo prorjeđivanje, ujednačeno zalijevanje, rotacija
usjeva, zaštita od bolesti i dobar odabir sorte su faktori koji zajednički
donose dobar prinos.
Pročitajte recept za kiseljenje mrkve i napravite fantastičnu zimnicu ili možete napraviti odličnu salatu od mrkve i crvenog luka koja može biti doručak, prilog, večera i čuva se u frižideru do dvije sedmice.
Osam razloga za loš usjev mrkve
1. Izbor zemljišta
Mrkva voli lagano, rastresito
zemljište, ali ne i bogato svježim organskim đubrivima. Prekomjerna količina azota,
posebno iz stajnjaka ili komposta, uzrokuje da se korijen račva, izvija i puca.
Takvo zemljište je često nakon kupusa, paradajza ili tikvi, kultura koje traže
intenzivnu ishranu. Idealno zemljište za mrkvu je ilovasto ili pjeskovito-ilovasto,
bez dodavanja svježeg stajnjaka ili sličnog organskog đubriva bar jednu do
dvije godine prije sjetve mrkve.
2. Nepravilno prorjeđivanje i
plijevljenje korova
U ranoj fazi razvoja, korijen
mrkve je izuzetno osjetljiv. Prorjeđivanje biljaka bez prethodnog zalijevanja
može dovesti do oštećenja susjednih biljaka, što ih tjera da rastu u stranu i
razvijaju se nepravilno. Najbolje vrijeme za prorjeđivanje je nakon
zalijevanja, po oblačnom danu. Korv plijevite dok je manji. Umjesto čupanja
velikih korovskih biljaka, višak biljaka jednostavno odrežite makazama pri
površini zemljišta, jer tako smanjujete rizik od oštećenja.
3. Pogrešan ritam zalijevanja
dovodi do pucanja korijena
Mrkva ne podnosi nagle
promjene u vlažnosti zemlje. Ako se nakon duge suše iznenada obilno zalije,
korijen brzo upija vodu, širi se i puca. Ovakva oštećenja su česta kod srednje
kasnih i kasnih sorti. Preventiva? Zalijevajte ravnomjerno tokom cijele sezone,
čak i krajem ljeta. Često, umjereno zalijevanje je efikasnije od povremenog,
ali obilnog.
4. Pazite na bolesti
Mnoga oboljenja mrkve, poput
alternarije, fome, pepelnice i rizoktonije, u početku ne pokazuju jasne
simptome. Ako ih ne primijetite na vrijeme, bolest može potpuno uništiti
prinos. Redovno pregledavajte biljke, obratite pažnju na listove, vrhove i
gornji dio korijena. Preventivni tretmani i dobar plodored mogu spriječiti
širenje infekcija.
5. Sjetva na istom mjestu je
recept za neuspjeh
Mrkva ne podnosi uzastopnu
sadnju na istom mjestu i za nju je od izuzetne važnosti da poštujete plodored.
U zemlji se zadržavaju štetnici poput mrkvine muhe, nematoda i spora gljivičnih
bolesti. Plodored je ključan i na isto mjesto može doći tek svake treće,
odnosno četvrte godine. Izbjegavajte sadnju iza srodnih vrsta: peršuna,
pastrnjaka, kopra i celera. Umjesto njih, odlični prethodnici su crveni i bijeli
luk, krompir i mahunarke.
6. Pogrešan izbor sorte
Ne uspijevaju sve sorte
jednako dobro u svakom podneblju. Neke sorte su osjetljive na temperaturne
šokove, druge se ne skladište dobro ili ne podnose teška zemljišta. Južne sorte
neće dati dobar prinos u hladnijim klimama, dok rane sorte na neodgovarajućem
zemljištu mogu dati kratko i račvasto korijenje. Birajte sorte koje su ispitane
i prilagođene vašem klimatskom području.
7. Mravi i lisne uši
Često se ljudi žale da mrkva
neće da nikne, optužujući da im je prodano staro sjeme. Ne kažem da se takvi
slučajevi ne dešavaju, ali mnogo češće razlog zašto nije došlo do nicanja mrkve
su mravi. Ovi vrijedni insekti odnose sitno sjeme u svoje ostave. Drugi problem
je što donose biljne uši na mlade biljke, a uši ne samo što direktno sisaju
biljne sokove, one prenose biljne bolesti.
8. Vlaga neophodna za klijanje
Ovu povrtnucu možemo sijati u
nekoliko navrata, ali problem koji može izazvati izostanak nicanja je suša,
odnosno nedostatak vlage u površinskom sloju. Sjeme mrkve se sije veoma plitko,
jer je sitno. Za njegovo klijanje i nicanje je potrebna vlaga. Nekada su u
cilju održavanja vlažnog površinskog sloja nakon sjetve preko gredice polagali
papirnu vreću od brašna i obilno je zalijevali. Mokar papir bi spriječio
isušivanje, a skidao se sa površine zemlje kad bi mlade biljčice počele nicati.
Ako vam se sviđaju moji tekstovi, podržite rad
Comments
Post a Comment