Zašto dolazi do pucanja plodova?

 

Fiziološko pucanje plodova, naročito kod paradajza i bobičastog voća, jedan je od najčešćih i najpodcjenjenijih problema koji se javljaju na plodovima paradajza i raznog bobičastog voća. Iako se na prvi pogled čini kao estetski nedostatak, pukotine na plodovima predstavljaju ulaznu tačku za fitopatogene mikroorganizme, ubrzavaju propadanje, smanjuju tržišnu vrijednost i onemogućavaju čuvanje i transport. Uzroka je mnogo, kao i preventivnih mjera.

Koji su razlozi nastanka?

Pucanje plodova najčešće nastaje usled narušene ravnoteže između unutrašnjeg pritiska ploda i mehaničke otpornosti njegove pokožice. Ključni uzroci uključuju:

Nagle oscilacije u vlažnosti zemljišta je najčešći razlog. Nakon sušnog perioda, obilne padavine ili naglo, intenzivno zalijevanje uzrokuju prekomjeran dotok vode u plod, koji se širi brže nego što kožica može da izdrži.

Predugo ostavljanje zrelih plodova na biljci povećava rizik od pucanja, jer se tkivo omekšava i gubi elastičnost.

Neravnomjerna ishrana, posebno višak azota, podstiče bujan vegetativni rast i meko tkivo, dok deficit kalijuma i kalcijuma slabi strukturu ćelijskih zidova, čineći kožicu ranjivijom.

Temperaturne razlike, posebno u plastenicima, gdje su velike razlike između dnevnih i noćnih temperatura.

Povrede i stres usled prekomjerne defolijacije, uklanjanja listova, kod paradajza ili iznenadno uklanjanje većih grana može izazvati redistribuciju vode prema plodovima, što dovodi do njihovog pucanja.

Plodovi najčešće pucaju koncentrično oko peteljke (tzv. radijalno pucanje) ili dužinom ploda (longitudinalno). Ovi oblici oštećenja ukazuju na specifičan uzrok. Koncentrične pukotine su češće kod oscilacija u vlažnosti, dok su uzdužne češće kod problema sa ishranom.

Kakve preventivne mjere preduzeti?

Smanjenje učestalosti pucanja plodova zahtijeva kombinaciju pravilne agrotehnike, prilagođenih sortimenata i praćenja mikroklimatskih uslova.

Upravljanje navodnjavanjem je ključno. Primijeniti režim redovnog, umjerenog zalijevanja bez velikih oscilacija. Idealno je koristiti kap po kap sistem za postepeno dodavanje vode u zoni korijena, što treba osigurati stabilnost u snabdijevanju vodom.

Prekrivanje površine zemlje pomaže u stabilizaciji vlažnosti zemljišta i sprječava pregrijavanje zone korijena.

Regulišite ishranu biljnim hranivima i njihovu raspodjelu prema fenofazama biljke. Posebno voditi računa o balansu tri makroelementa: azota, kalijuma i kalcijuma. Izbalansiranom folijarnom ishranom možete brzo reagovati i umanjiti posledice.

Birajte sorte paradajza i bobičastog voća sa otpornošću na pucanje, naročito u regijama sa promjenjivim klimatskim uslovima. Krupnoplodne sorte, iako atraktivne, često su osjetljivije na ovu pojavu.

Zaštitne mreže protiv ptica i insekata, pravilno provjetravanje plastenika, i blagovremeno uklanjanje zaraženih ili oštećenih plodova su ključni za prevenciju sekundarnih infekcija.

Podržite rad ovog bloga

Foto: Pixabay


Comments