FB Lanin blog

https://www.facebook.com/Laninblog

уторак, 25. април 2017.

Biljni zaštitni pojasevi




U organskoj proizvodnji sve veći značaj se pridaje biljnim zaštitnim pojasevima ili eko koridorima. Biljne vrste posijane u ovim pojasevima imaju veliki uticaj na gajeno povrće. Ne samo da će biljni pojas štiti gajeno povrće već će imati i veliki uticaj na pojavu štetočina  i prouzrokovača oboljenja.

Zasijano povrće biće zaštićeno od uticaja vjetra, unutar zaštićenog prostora stvara se specifična mikroklima koja doprinosi formiranju većeg prinosa. Povrće unutar zaštitnog pojasa plodonosi duži vremenski period. Bilje zaštitnog pojasa svojim životnim aktivnostima povećava razinu CO2 što se povoljno odražava na povrće. Pojasevi štite povrće tokom vrelih ljetnih dana od pretjeranog zagrijavanja jer formiraju sjenu. Unutar pojasa ne dolazi do pregrijavanja, vlaga zemljišta se bolje čuva tokom ljetnih mjeseci.

Najčešće se ovi pojasevi formiraju sjetvom kukuruza ili sucokreta, ali i drugih biljnih vrsta. Poput ostalih biljnih vrsta u bašti i biljke koje formiraju zaštitni pojas treba redovno njegovati: uništavati korov, zalijevati, đubriti i štititi od biljnih bolesti i štetočina.

Sjetva biljaka u zaštitnom pojasu obavlja se u redove, od 2 do maksimalno 8 redova.

Kukuruz je biljna vrsta koja se najčešće koristi za formiranje biljnog pojasa. Potrebno je posijati najmanje dva reda kukuruza kako bi kukuruz imao funkciju zaštitnog pojasa. Osim što će kukuruz formirati zaštitni pojas ovaj prostor se može iskoristiti za sjetvu tikvi i sorti graha koje se penju i koriste kukuruz kao potporanj. Visina biljaka u zaštitnom pojasu utiče na dužinu zaštićenog područja. Smatra se da je taj uticaj veći za 4 do 5 puta. Tako kukuruz štiti 9m zasijanog usjeva.

Suncokret se smtra najboljom biljnom vrstom za formiranje zaštitnog pojasa, posebno u vjetrovitim područjima. On ima veoma čvrstu stabljiku koja može poslužiti kao potporanj za grah ili za krastavac u združenom usjevu. Treba znati da suncokret formira moćan korjenov sistem koji crpi hraniva i vlagu, ali i doprema hranu iz dubine zemljišta na površinu. Suncokret se sije kada je temperatura zemljišta 10ºC, a radi bržeg nicanja sjeme se može navlažiti. Suncokret se sije u redu, razmak između dva reda u zaštitnom pojasu treba da je 25cm.

Pored suncokreta i kukuruza zaštiti pojas može da se formira od: siraka, korijandera, graška, čičoke, žitarica – posebno raž ili ječam, krompira, začinskog i ljekovitog bilja.

Unutar ovakvih pojaseva najbolje rastu kulture koje ne podnose vjetar: dinja, lubenica, paprika, krastavac, tikvice, tikve, plavi patlidžan.

Kao zaštitni pojasevi mogu poslužiti i biljke koje formiraju veću vegetativnu masu : krompir, kupus, paradajz.


Često se mogu vidjeti združeni usjevi kupusa i rotkvice ili kupusa i cikle. U takvim usjevima kupus štiti manje biljke od udara vjetra, daje sjenu.

Redovi maline, kupine, ogrozda, ribizli su takođe odlični kao zaštitni pojasevi oko gajenog povrća.